Dala ju je sagraditi Visoka kraljevska zemaljska vlada. Nacrte je 1891. godine pripremio Matija Antolac, a potom ju je prema njegovu projektu podigla građevinska tvrtka Šafranek i Wiesner. Kasnije je pretrpjela znatne pregradnje i dogradnje, a od 1917. do 1978. godine u njoj je djelovala Entomološka sekcija Zavoda za voćarstvo. Sada će nekadašnja Kraljevska zemaljska uzorna pivnica u Kačićevoj 9/2 postati čuvaonica Etnografskog muzeja, koji na natječaju traži izvođača za građevinsko-obrtničke i instalaterske radove vrijedne 30,2 milijuna kuna, što je iznos bez PDV-a. Točnije, postupak javne nabave za njih provodi Grad Zagreb, koji ujedno sudjeluje u investiciji s 15-postotnim udjelom kao partner u projektu i osnivač muzeja. Iz fondova Europske unije sufinancirat će se projekt u iznosu od 34,602.834 kune, što je 85 posto prihvatljivih troškova. A to je, kažu u Etnografskom muzeju, najveći odobreni iznos za namjenu multifunkcionalne čuvaonice, čime su postali i jedna od najuspješnijih muzejskih ustanova u povlačenju novca iz EU fondova.
– Projekt smo prijavili na javni poziv za dodjelu sredstava EU temeljem mehanizama ITU za uređenje brownfield lokacija Urbane aglomeracije Zagreb – objašnjavaju. To je, dodaje ravnateljica muzeja Goranka Horjan, tek glavni dio troškova projekta vrijednog
oko 41 milijun kuna, a radovi bi, ističe, mogli početi sljedeće godine, nakon što se odabere najpovoljniji ponuđač i potpiše ugovor. Izvođač će potom imati 14 mjeseci za njihov dovršetak.
– Nakon završetka radova još se prostor mora i opremiti pa slijedi selidba iz glavne zgrade na Trgu Mažuranića, koja je premalena za svu građu kojom muzej upravlja – kaže ravnateljica dodajući da se velik dio zbirki trenutačno čuva u neprimjerenim prostorima. U stalnom postavu, naime, Etnografski muzej izlaže svega četiri posto svoga fundusa, a ostatak je pohranjen u čuvaonicama koje su većinom smještene u podrumskome ili tavanskom dijelu zgrade iako struka stalno ističe kako je riječ o dijelovima objekata koji su najmanje pogodni za tu namjenu jer je u njima mnogo zahtjevnije postići propisane uvjete za čuvanje građe.
– Kad se glavna zgrada oslobodi, imat ćemo više prostora za eksponate koji trenutačno nisu dostupni javnosti – kaže Goranka
Horjan dodajući i da će zgrada u Kačićevoj biti otvorena tipa. Depo će se, naime, moći posjetiti, a organizirat će ondje i specijalizirane radionice i edukacije. U novu zgradu u Kačićevoj trebali bi se preseliti najkasnije tijekom 2023.
– Bit će ondje većina muzejske građe koja broji 85.000 predmeta i 40.000 jedinica audiovizualnih fondova, a čuvaonice će biti uređene u podrumu, prizemlju i na prvom katu zgrade. Pojedini predmeti iz tih etnografskih zbirki nalaze se na UNESCO-ovim listama nematerijalne baštine čovječanstva. Uz prostore za pohranu građe uključeni su i prostori restauratorsko-preparatorskih radionica koje su sastavni dio zaštite fundusa te fotostudio za potrebe muzejske dokumentacije. U potkrovlju će pak biti smješteni prostori za zaposlenike i za muzejski arhiv, a u prilaznim prostorijama i manji izložbeni prostori namijenjeni posjetiteljima – objašnjava ravnateljica.
Namjera im je obnoviti i glavnu zgradu u kojoj trenutačno rade, a i za to su pripremili projektnu dokumentaciju zahvaljujući novcu iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija iz kojega se financira i ITU mehanizam. Investicijski zahvat na Trgu Mažuranića procijenjen je na 88 milijuna kuna bez PDV-a. Osmislili su već i novi postav u tri zasebne prostorne cjeline.
– Najveći dio fundusa činit će materijalna i nematerijalna baština koju ćemo prezentirati kroz tri glavne teme. Prva su načini života, običaji, vjerovanja i rituali te odijevanje, zatim dječji svijet kao zasebna cjelina koja će biti posvećena najmlađim posjetiteljima, a treći dio bit će stalna izložba kultura svijeta nazvana “Kultura putovanja” – opisuje Goranka Horjan novu koncepciju Etnografskog muzeja.
