Potvrda smanjenoga kreditnog rejtinga iz druge agencije zacementirala je hrvatske šanse da se kao najmlađa članica EU makne s njezina začelja. Zemlja ulazi u EU s jednom od najviših inflacija u toj integraciji, najvećom nezaposlenošću, najduljom recesijom i nikakvim izgledima da u srednjem roku, a taj se računa do pet godina, nešto promijeni.
Države čiji rejting padne na razinu smeća ne izvlače se iz tog statusa za mjesec-dva pa ni godinu-dvije, nego vladi ili vladama treba više mandata da postignu uravnotežen razvoj. Reakcije iz Banskih dvora pokazuju da se i druga jedinica olako prihvaća, jednim dijelom jer će se i s razine smeća neko vrijeme uspijevati zadužiti u inozemstvu. No, to privremeno obilje kapitala nije zasluga hrvatskih vlasti nego prekovremenog rada tiskara pod kontrolom europskih središnjih bankara.
Kamate za rizične države privremeno su pale na podnošljivije iznose, no eurozona je daleko od stabilnosti, svaki dan negdje može eksplodirati. Hrvatska sada ima isti rejting kao i Crna Gora, Bosna i Hercegovina je, primjerice, na šestoj razini ljestvice smeća, što pokazuje da se uvijek može pasti niže. Linić manje-više potpisuje sve što mu prigovaraju iz MMF-a i agencija, pa i Moody’sovo smanjenje rejtinga koristi da progura zakon o nekretninama kao neko rješenje. Milanović odgovara da mu je u prvom planu briga o društvu i zajednici, što bi se moglo prevesti i kao briga za vlastiti izborni rezultat. HDZ, pak, zaboravlja da su za smeće zaslužni i oni.
