Od sredine travnja svi poljoprivredni proizvodi u kojima se otkrije i najmanja količina insekticida klorpirifos (Chlorpyrifos) bit će povučeni s EU, pa tako i s hrvatskog tržišta, a uslijedit će i kazne. Nizom istraživanja posljednjih godina potvrđeno je, naime, kako je taj otrov – koji se u Europi legalno upotrebljava od 2006. i jedna je od najkorištenijih kemikalija za zaštitu usjeva, voća i povrća – naročito opasan za djecu.
Povezuje ga se s poremećajima u razvoju mozga i hormonskoga sustava kod djece, s autizmom, zaostajanjem u rastu i smanjenim kvocijentom inteligencije..., a nakon što je i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izrazila zabrinutost zbog “mogućih genotoksičnih, kao i neuroloških učinaka”, odlučeno je da se aktivne tvari klorpirifos i klorpirifos-metil, nakon što im krajem siječnja istekne dozvola za korištenje u EU – i zabrane.
U RH devet sredstava
Prema uredbama EK, sve članice EU do 16. su veljače bile bi obvezne oduzeti odobrenja sredstvima za zaštitu bilja koja ih sadrže, s rokom zbrinjavanja zaliha do 16. travnja 2020. Tako je i Hrvatska, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ukinulo njihovu registraciju na našem teritoriju, dopustivši da se dosadašnje zalihe distribuiraju do 16. ožujka, a primjenjuju do 16. travnja 2020. godine. Pritom je zabranjen uvoz voća i povrća u EU i s trećih zemalja u kojima su klorpirifos i klorpirifos-metil i dalje dopušteni.
– U Hrvatskoj je bilo registrirano devet sredstava za zaštitu bilja sa spornim aktivnim tvarima – sedam na osnovi klorpirifosa i dva na osnovi klorpirifos-metila – odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede ističući kako su se ona koristila kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika (insekata i grinja) na raznim kulturama (pšenici, ječmu, raži, pšenoraži, zobi, uljanoj repici, krumpiru, mandarini, rajčici, vinovoj lozi, klementini, kiviju...), kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima.
S obzirom na njihovo brzo djelovanje i laku dostupnost, klorpirifos i klorpirifos-metil pratio je imidž “Katice za sve” koja će u isto vrijeme suzbiti “invaziju” lisnih ušiju, a istodobno, primjerice, i jabučnog savijača, stjenice, buhače, gubare... pa nije čudno što su se prije nekoliko godina ostaci tih pesticida, iznad tada dopuštenih granica, našli i u domaćim jabukama na našem tržištu. No dok prođe dopušteno razdoblje za potrošnju zaliha, ti se otrovi i dalje nalaze na popisu registriranih sredstava za zaštitu bilja, doznajemo u resornom ministarstvu.
Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava, u RH se od 2013. godišnje trošilo između 24 i 29,6 tisuća kilograma klorpirifosa, te između 0,8 kg (2016. nije korišten) i 1,6 tisuća kg klorpirifos metila.
– Neodobrenje aktivnih tvari klorpirifos i klorpirifos-metil za poljoprivredne proizvođače u RH znači gubitak, međutim poljoprivrednici će morati prihvatiti novonastalu situaciju jer je zabrana vezana uz zaštitu zdravlja ljudi i okoliša – poručuju iz ministarstva.
U nedostatku hrvatskih podataka, i njemačka statistika o svakom trećem grejpu ili naranči, te svakoj četvrtoj mandarini i petoj paprici kontaminiranim klorpirifosom govori dovoljno. No Matija Brlošić, potpredsjednik HPK, kaže kako je u proizvodnji uljane repice, šećerne repe ili kukuruza klorpirifos nezamjenjiv.
A što s repicom?
– Sve više se zaštitnih sredstava zabranjuje pa uskoro nećemo imati čime ni prskati naše njive, osim koprive – kaže Brlošić ističući kako posljednjih 10-15 godina u nas rastu polja pod uljanom repicom, lani i na oko 50-ak tisuća hektara.
No sa zabranom klorpirifosa, koji je jedini učinkovit kod cijelog niza štetnika počevši s pipom kod repice, možemo zaboraviti na “lijepa žuta polja kad Slavonija u travnju izgleda ljepše od Jadranskog mora”.
Klorpirifos djeluje po nekoliko tjedana i ubija sve štetnike, a zamjenska sredstva djeluju svega nekoliko dana.
– Na njima piše da djeluju, a štetnici su otporni ili još veći i još bolje lete – kaže Brlošić. Kaže kako seljacima uopće više nije jasno je li Europi cilj samo zaštita prirode, za koju izdvaja sve više novca ili računa i na proizvodnju hrane, za što je novca sve manje. – Ili ćemo, kad više ništa ne budemo proizvodili, hranu, tretiranu i klorpirifosom i koječime, poslije bez problema uvoziti iz SAD-a, Velike Britanije... – pita Brlošić.
Hrvatska europarlamentarka u odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Biljana Borzan kaže kako podržava odluku da se klorpirifos zabrani u EU.
– S obzirom na princip predostrožnosti koji postoji u EU zakonodavstvu, proizvod je i ranije trebao biti povučen s tržišta, no bolje ikad nego nikad. U SAD je poljoprivredni lobi spriječio zabranu izvršivši pritisak na Trumpovu administraciju, kao i u Australiji. Slično su pokušali i kod nas, snažno su lobirali EK, no nije prošlo. Javno zdravlje, pogotovo zdravlje djece, mora biti ispred komercijalnih interesa – poručila je Borzan.
najveci namernici su takvi poljoprivrednici koji žele nabrzinu lovu, brinu za vlastitu korist a ne za žrtve koje će se trovati kemikalijama