U Hrvatskoj je tek lani koliko-toliko zaživjelo odvojeno prikupljanje otpada. A jedna od kanti koju su dobila kućanstva je i ona smeđa za biootpad. A taj se otpad među ostalim koristi i za proizvodnju plina i električne energije.
No kod nas je kultura odvajanja otpada još na niskoj razini pa je i iskorištenost biooptada vrlo mala. Prema podacima Hrvatske udruge proizvođača plina, u RH trenutačno posluje 35 bioplinskih postrojenja, a glavna im je sirovina silaža koju otkupljuju od poljoprivrednika. Dozvolu za preradu biootpada ima desetak bioplinara.
Nepravilno odvajanje otpada
Marian Cenger, predsjednik Udruge bioplinara, navodi da njezine članice godišnje prerade 25.000-30.000 tona biorazgradiva otpada, a ukupna je godišnja proizvodnja oko 212,000.000 kubnih metara bioplina, uz oko 1,500.000 kubnih metara organskoga gnojiva, digestata koji je nusproizvod postupka dobivanja bioplina. Cenger ističe da sve hrvatske bioplinare u elektrodistributivni sustav godišnje isporuče oko 50,6 megavata električne energije. Biotpad iz kućanstava u tome sudjeluje s vrlo skromnim udjelom.
– U EU projektu Obzor 2020. Biogas Action, godišnji kapacitet proizvodnje električne energije iz biootpada u RH procijenjen je na maksimalnih sedam megavata nakon što potpuno zaživi odvojeno prikupljanje biootpada. Tako je mali potencijal zbog toga što se glavnina biootpada još ne odvaja pravilno ili se zbrinjava na druge načine – objašnjava Cenger.
Ako se uspostavi, dodaje, kvalitetan sustav odvojenog prikupljanja biootpada iz kućanstava, tada možemo planirati oko pet megavata godišnje u 10 najvećih gradova u Hrvatskoj. Trenutačno, udio biootpada u sirovinama za proizvodnju električne energije iz bioplina, uz biomasu, silažu, gnojiva… iznosi oko 10 posto. Aleksandar Sandić, savjetnik uprave BIOEN-a, koji ima pet bioplinara u RH, kaže da se kod nas i dalje najveće količine biootpada odlažu na odlagalištima. Prema europskoj i hrvatskoj legislativi, moramo smanjiti količinu biorazgradiva otpada na odlagalištima za 65 posto do kraja 2020., od čega smo još prilično daleko. Sandić navodi i da više od 40 posto otpada koji proizvode kućanstva čini biorazgradivi otpad, no ističe da, prema dosadašnjim iskustvima iz drugih bioplinara koje imaju dozvolu za oporabu biootpada, udio nečistoća može iznositi i do 40 posto.
– Investicija u prosječnu bioplinaru stoji između 30 do 50 milijuna kuna uz očekivani povrat ulaganja od 10 do 11 godina. Uz to, bioplinare imaju stalne godišnje troškove za otkup pogonskoga goriva-silaže od lokalnih poljoprivrednika. BIOEN za to izdvaja oko 66 milijuna kuna u tri godine poslovanja – objašnjava Sandić. Dodaje da bioplinare, za razliku od drugih načina obrade biootpada, pridonose smanjenju stakleničkih plinova s obzirom na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. No i bioplinare suočavaju se ponegdje s otporom lokalnog stanovništva. Sandić smatra da je to zbog toga što se radi o relativno novom načinu proizvodnje električne energije u Hrvatskoj pa otuda dolazi nepovjerenje, ali i predrasude o upotrebi biootpada.
EU i RH direktive
– Bioplinare su koncipirane tako da iskoriste sve raspoloživo gorivo organskog porijekla pa tako i biootpad, ali tu često dolazi do nerazumijevanja jer nitko ne želi otpad u svome dvorištu. S obzirom na to da je dobava silaže sezonska te na visoka ulaganja u takva postrojenja, ali i zbog toga što EU i HR direktive nalažu da se biootpad ne odlaže nego reciklira, biootpad će u budućnosti biti važna sirovina za proizvodnju električne energije – kaže Sandić.
Pa tako navodi i da dvije BIOEN-ove bioplinare kod Križevaca od 2017. imaju dozvole za oporabu biootpada, što je u dijelu lokalne zajednice izazvalo strah da više neće preuzimati silažu od poljoprivrednika. A sumnjali su i u vrstu otpada koji koriste. Sandić kaže da je početkom rujna proveden izvanredni nadzor Državnog inspektorata tijekom kojeg je provedeno čak 17 inspekcijskih postupaka koji su obuhvatili sve segmente poslovanja njihovih bioplinara. Tvrdi da su nadzori pokazali minimalne nedostatke od kojih su dio već otklonili, ali ni jedan nalaz, kaže, nije pokazao počinjenje nekog teškog prekršaja ili protuzakonitog djelovanja.
