Iako je osnivanjem Agencije za civilno zrakoplovstvo Uprava za zračni promet ostala bez najvećeg dijela svojih poslova, Vlada je ipak potkraj prosinca prihvatila novu sistematizaciju prema kojoj bi se u toj upravi trebalo zaposliti još 13 ljudi.
Izrada strategije
U Upravi za zračni promet trenutačno radi 12 zaposlenika, a nova sistematizacija predviđa ih 25. S obzirom na to da je Agencija za civilno zrakoplovstvo preuzela izdavanja licencija, svjedodžbi zračnog prijevoza, certificiranja zrakoplova..., odnosno svu operativu, a Upravi su preostali poslovi koje se može podvesti pod izradu strategije, odnosno politike zračnog prometa te predstavljanje RH u međunarodnim organizacijama s područja civilnog zrakoplovstva, očekivalo bi se da je i trenutačno 12 zaposlenih dovoljno za taj opseg posla.
Uprava je prije zapošljavala 40-ak ljudi, a 30 ih je prešlo u Agenciju kada je osnovana 2009., s dvije godine zakašnjenja. Dražen Breglec, državni tajnik za promet, pak tvrdi kako se broj zaposlenih u Upravi za zračni promet ne povećava, nego drastično smanjuje. Logika kojom se on vodi jest ta da je prijašnjom sistematizacijom broj zaposlenih u Upravi trebao biti 66 (stvarno ih je radilo 40-ak), a sada je to samo 25.
– Upravi su potrebni kompetentni ljudi i nove ćemo zapošljavati kroz određeno vrijeme, nakon što se ukine zabrana zapošljavanja u državnoj upravi – tumači Breglec. U odnosu na ostale uprave, nastavio je, ova za zračni promet ne odstupa po broju zaposlenih. Iako 13 novih radnih mjesta u Upravi za zračni promet i ne zvuči tako strašno, ipak pokazuje trend kako se u državnom aparatu, koji već zapošljava 240.000 ljudi, što je apsolutno neodrživo, kani i dalje povećavati broj zaposlenih.
S druge strane, u Agenciji za civilno zrakoplovstvo zaposleno je 60-ak ljudi, i to s prosječnom plaćom od čak 11.500 kuna (osnivanje agencije, odnosno odvajanje od Ministarstva prometa, bilo je motivirano upravo mogučnošću većih plaća kojima se na zapošljavanje privoljelo zrakoplovne stručnjake koji su na tržištu kudikamo bolje plaćeni nego što su to mogli biti u državnoj upravi), pa je povećanje broja zaposlenih u Upravi to upitnije. No, i sami odnosi između ta dva tijela zadužena za civilno zrakoplovstvo u RH od samog osnivanja Agencije nisu bajni.
Trebali bi biti neovisni
Ljudi iz Ministarstva prometa pod kojim je Uprava za zračni promet smatraju kako je Agencija za civilno zrakoplovstvo u teškom sukobu interesa jer i dalje, unatoč tome što su joj odobrene izdašne plaće, na ugovor o djelu zapošljava pilote Croatije Airlinesa, nacionalne aviokompanije koju zapravo treba nadzirati. Odnosno, drže da bi Agencija morala biti apsolutno neovisna. U Agenciji pak odgovaraju kako po zakonu moraju imati zaposlene pilote i ostale zrakoplovne stručnjake koje je logično regrutirati iz nacionalne aviokompanije koja ih i zapošljava.
Osim međusobnih prepucavanja zbog narušenih odnosa, RH je imala i konkretne probleme jer je Agencija za civilno zrakoplovstvo počela funkcionirati tek 2009. godine, nakon što su i europske i američke zrakoplovne vlasti upozorile da u Hrvatskoj ne funkcionira sustav nadzora zračnog prometa koji je dotad bio pod okriljem Uprave za zračni promet. Nije ni mogao saživjeti jer Uprava, s obzirom na limitirane plaće, nije mogla zapošljavati stručnjake kvalificirane za taj posao.
Tada je i prijetila blokada poglavlja Prometna politika, a američke su zračne vlasti RH bile dodijelile ocjenu 2, što znači da naši avioni ne mogu imati povezane letove s američkim avioprijevoznikom. U svibnju se očekuje novi nadzor, ali pozitivno mišljenje američkih nadzornika.
Šta je tu čudno pa to je državno korito uvijek dobro došlo, ne može se toliko malo raditi koliko se dobro može zaradit, čast malobrojnim izuzecima koji čine maksimalno 20% svih zaposlenih na državnom koritu , ali zato se paraziti i štetočine znaju buniti ako im se uskrati koje njihovo pravo . najbolje je kada kažu da se ne mogu otpustiti prekobrojni, reba samo pogledati koliko paraziti naprave štete i podijeliti otkaze bez otpremnina .