U siječnju je ostvaren godišnji rast potrošačkih cijena od 2 posto, najviše od kolovoza 2018. godine. Pritom su od pet osnovnih grupa proizvoda, i to prerađeni prehrambeni proizvodi, neprerađeni prehrambeni proizvodi, energija, usluge te industrijski proizvodi bez hrane i energije porasle cijene svih osim cijena industrijskih proizvoda bez hrane i energije.
Najviše su porasle cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda (5,6%), čime se njihovo godišnje kretanje znatno promijenilo u odnosu na kretanja iz cijele prošle godine kada su bile u godišnjem padu (osim u prosincu) zbog smanjenja stope PDV-a na svježu hranu, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore. Najsnažniji inflatorni pritisak na opću razinu cijena u siječnju proizlazio je iz cijena energije (4,4%) zbog njihova većeg udjela od gotovo 17 posto u strukturi potrošačke košarice.
Od cijena energije najviše su porasle cijene naftnih derivata, odnosno cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (9,8%) te tekućih goriva (13,3%) i plina (8,8%).
Iako je godina započela s nešto višom razinom godišnje inflacije, ona je još uvijek umjereno niska. U kontekstu očekivanoga usporenijega gospodarskog rasta ove godine te usporenog prijenosa rasta plaća i ukupnog raspoloživoga dohotka na inflaciju, godišnja će se inflacija i sljedećih mjeseci kretati otprilike na sadašnjim razinama, pa i nešto nižima, očekuju analitičari HGK.
Hrvatska narodna banka procijenila je da će inflaciju za oko 0,3 postotna poena gurati poskupljenje trošarina na cigarete, alkoholna pića i zašećerena bezalkoholna pića. S druge strane, od travnja se očekuje pojeftinjenje plina od 8,1 posto, a u veljači je došlo i do smanjenja cijene sirove nafte na međunarodnim tržištima, što se prelijeva i na domaće tržište. Inače, ova godina počela je s nižom stopom PDV-a (13%) na usluživanje i pripremanje hrane u restoranima i hotelima, no to smanjenje nije se prelilo na niže cijene u odnosu na prosinac, kada je PDV na usluživanje hrane u restoranima bio 25 posto.
Kad je riječ o hrani, koja čini četvrtinu potrošačke košarice, u siječnju su u odnosu na mjesec dana prije najviše poskupjeli povrće (7,2%) voće (4,7%) i masti (4,3%), dok je zbog sezonskih rasprodaja najviše pojeftinila odjeća i obuća i do 15 posto.
čini mi se da među velikim trgovačkim prehrambenim lancima nekad 'domaći' konzum prednjači po poskupljenjima, a drugi (mahom strani) ga samo revno slijede. pogotovu kad je riječ o proizvodima članica grupe, dojučerašnjeg agrokora a današnje fortenove. tako su npr. pik-ove kobasice tipa 'panona' na početku prošle jeseni stajale cca 80 kn, a sada stoje 130, što je puno više od 'inflacijskih' dva posto. doduše, povremeno budu na akciji, po 'početnih' osamdesetak. o cijenama svježeg voća i povrća, na koje je stopa pdv-a snižena, ne treba govoriti nikome tko bar povremeno svrati u koji dućan: sve nešto sumnjam da razlika prelijeva proizvođačima, opg-ovima i malim poljoprivrednicima. ili na plaće prodavača i prodavačica kojih je u konzumu ionako sve manje, uz ostalo i stoga što ih nadomještaju jeftinijim i nesigurnijim studentskim radom. tako da 'mali čovjek' lako može steći dojam da nas 'gazda' (u ovom slučaju njegov nasljednik) i dalje jako, jako puno košta. ali za to smo se borili, kaj ne?:)