Tjelesno kažnjavanje djece u odgojne svrhe je nasilje. Ako u takvo što sumnjaju učitelj, teta u vrtiću, liječnik, medicinska sestra..., morat će to prijaviti.
Nabrojeno 15 prava
Svi zaposleni u obrazovnim, odgojnim, zdravstvenim, vjerskim i ustanovama socijalne skrbi, humanitarnim i organizacijama civilnog društva morat će, naime, prijaviti nasilje nad djecom ako za njega doznaju na svom poslu. Novčana kazna za to nedjelo povišena je s najmanje 7000 na najmanje 10.000 kuna, dok zatvorska sankcija ostaje 45 dana. Onaj tko ponovi nasilje u obitelji, nad djetetom ili nad osobom s invaliditetom, može dobiti kaznu od najmanje 15 tisuća kuna i 60 dana zatvora.
Neke su to od predloženih novosti u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji za koje je jučer završilo javno savjetovanje, a kojim su za žrtve nasilja u obitelji općenito proširena i nabrojena sva prava (njih 15) koja mogu ostvariti pred nadležnim tijelima. Povećanje kazne za nasilje nad djecom i proširenje obveze svim zaposlenicima nabrojenih ustanova jasna je poruka o jačanju zaštite prava djece, a Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu, nazvat će tu izmjenu i – porukom o netoleriranju nasilja nad djetetom.
– Nažalost, u našem Uredu dobivamo informacije o slučajevima u kojima roditelji tjelesno nasilje nad djecom, koje je kažnjivo i neprihvatljivo, opravdavaju odgojnom nemoći i pokušajima discipliniranja djeteta. Uz sankcije, takvo ponašanje roditelja podliježe i postupanju prema odredbama Obiteljskog zakona, a u tom se slučaju roditeljima izriču mjere obiteljsko-pravne zaštite – opisuje pravobraniteljica Milas Klarić, podsjećajući kako je unatoč zakonskoj zabrani tjelesnog kažnjavanja djece istraživanje pokazalo da 37 posto mladih izražava vjerojatnost da će se kao roditelji koristiti tjelesnim kažnjavanjem kao odgojnom metodom. Takav stav, dodaje, prisutan je u svim socioekonomskim i obrazovnim skupinama. Iz tog razloga Milas Klarić upozorava da sankcioniranje roditelja nije dovoljno da bi se nasilje nad djecom spriječilo.
Roditeljima kazna i – pomoć
– Jednako je važno osigurati podršku i pomoć roditeljima u odgoju djece, podučiti ih, savjetovati i ponuditi im alternativu tjelesnom kažnjavanju u korigiranju djetetova ponašanja. Osim što je bolno, tjelesno kažnjavanje ponižava dijete i šalje mu poruku da je nasilje prihvatljiv odgovor na situacije u kojima se osjećamo fizički jači i moćniji – ističe pravobraniteljica za djecu. U zakonskom smislu, a tako stoji i u ovim izmjenama, djetetom se smatraju sve osobe mlađe od 18 godina. S navršenih 16 godina dijete žrtva nasilja u obitelji može samo davati izjave.
>>Prosvjednici tražili otkaze zaposlenika i sprečavanje nasilja nad djecom
Važna napomena: zakon vrijedi samo za Hrvate tj. poštene građane bez kriminalne prošlosti. Ukoliko ste "manjina" i/ili imate debeli dossier u policiji, možete i dalje bezbrižno uživati u nasilju - uvažena pravobraniteljica će vas i dalje izbjegavati.