Svaki peti umirovljeni liječnik izvukao je bijelu doktorsku kutu iz ormara i vratio se u ordinaciju. Liječnička komora ističe da je na početku ove godine na četiri sata bilo zaposleno 639 umirovljenih liječnika, od njih oko 3,5 tisuće koliko ih je u mirovini prema podacima iz sustava javnog zdravstva. U bolnicama je na pola radnog vremena zaposleno 153 umirovljenih liječnika, dok je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najviše umirovljenih pedijatrica i pedijatara - njih 52, a slijede ih radiolozi, ginekolozi, doktori medicine rada, fizijatri...
Ostale profesije nemaju tako pedantne podatke o radnom angažmanu umirovljenih kolega, no među 1,65 milijuna trenutno zaposlenih u Hrvatskoj je i oko 28 tisuća umirovljenika koji su se zaposlili četiri sata. Uz to, još je 30 tisuća zaposlenih osoba koje su nastavile raditi u punom radnom vremenu i poslije 65. godine života, odnosno nakon zakonske dobi za odlazak u mirovinu. Među njima je, također, jako puno liječnika, ali i sveučilišnih profesora, sudaca, državnih službenika...
Opći je dojam da su se umirovljenici vratili na posao iz nužde jer nisu imali od čega živjeti, no ne rade ljudi samo zbog malih mirovina već i zbog pružene prilike. Nedavno se tako pedijatrica s 43 godine staža preselila u Križevce iz Novog Vinodolskog, jer nije željela u mirovinu. Na četiri se sata često zapošljavaju fakultetski obrazovani ljudi koji ne rade teške fizičke poslove, imaju relativno dobre mirovine, ali im znanje, status i zdravlje omogućavaju da rade.
Po zanimanja, među zaposlenim umirovljenicima je najviše stručnjaka i znanstvenika, njih više od 4300, a radi i oko četiri tisuće inženjera i tehničara. Nadalje, tu je i oko 3,5 tisuće direktora i članova raznih državnih upravnih tijela i nadzornih odbora te oko dvije tisuće uredskih službenika. Zanimljivo je da se na četiri sata zaposlilo oko dvije tisuće umirovljenih djelatnih vojnih osoba te nešto više od 1300 branitelja.
Nikad nije objavljena dob zaposlenih umirovljenika, no njih oko 7,5 tisuća koji se zapošljavaju u trgovinama, uslužnom sektoru i na poslovima za koje nije potrebna kvalifikacija morali bi biti u mlađoj umirovljeničkoj dobi jer se za posao u trgovini ili ugostiteljstvu traži dobra fizička kondicija. Hrvatska ima oko 31 tisuću umirovljenika u dobi od 55 do 59 godina, te 122 tisuće u dobi od 60 do 64 godine koji u normalnim okolnostima ne bi ni trebali biti u mirovini, budući da je zakonska dob za odlazak u mirovinu 65 godina. Druge europske zemlje godinama potiču zapošljavanje starije populacije i jači radni angažman žena, no našim su poslodavcima stariji radnici postali donekle zanimljivi tek kad su ostali bez mladih.
VEZANI ČLANCI:
Hrvatska stoga ima visoku podzaposlenost ljudi u dobi od 55 do 64 godine te kod nas u toj dobnoj skupini radi samo 45 posto žena i 55 posto muškaraca. Europska unija ima prosječnu zaposlenost u toj populaciji od 62 posto, a skandinavske zemlje čak 77 posto! Samo je Rumunjska lošija od Hrvatske sa stopom zaposlenosti od 46 posto dok su u uzornoj Češkoj zaposlene 73 od svakih 100 osoba u dobi od 55 godina do 64 godine.
Dvije trećine zaposlenih umirovljenika su muškarci, a jedna trećina žene. Većina ih je zaposlena u Zagrebu (više od osam tisuća) i ostalim velikim gradovima.
GALERIJA Raskošna imanja u Hrvatskoj: Posjećivali ih velikani, a sada propadaju
Naroćito "stručnjaci" u upravi i to uglavnom visoko pozicionirani jer oni nisu navikli živjeti s malo novaca pa im treba. To kako s 01.01. ode u mirovinu tako odmah sa 02.01. počinje raditi kao umirovljenik ali to ne može za šljakere i obične smrtnike jer oni nisu potrebni.