Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od napada divljih zvijeri na stoku, jer svakodnevni napadi kojima svjedočimo utječu na proizvodnju, daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim, ionako praznim sredinama - kazao je predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula na okruglom stolu simboličnog naziva "Pojeo vuk magare".
U sklopu Proljetnog sajma u Bjelovaru okrugli stol organizirala je Hrvatska poljoprivredna komora, na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda, a sudjelovali su Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede, Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Gabrijela Šestani, načelnica sektora za prirodu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Jasna Jeremić, viši stručni savjetnik – specijalist u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Jasna Ribarić, viša stručna savjetnica u Upravi za zaštitu prirode, Mladen Kušeković, predsjednik Odbora za krške pašnjake HPK te Rodoljub Džakula, koji je održao i uvodno predavanje.
Među hrvatskim poljoprivrednicima sve su snažniji zahtjevi da se nešto hitno promjeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri jer se, kako tvrde, njihova populacija u prirodi oporavila i sve ih je više. To su, ističu, omogućile stroge zakonske regulative kao što su Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija... koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i brane njihovo hvatanje i ubijanje. Divlje zvijeri danas se tako pojavljuju i na lokalitetima na kojima su bile i istrijebljene, a stočari trpe sve veće štete. Traže što hitnija poboljšanja i unaprjeđenja na terenu u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva. Pritom je, naglašava se, važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi, ali i bolja komunikaciju među nadležnima kako bi se smanjio broj napada na stoku, osmislio bolji i učinkovitiji sustav naplate šteta, dok je na EU razini potrebno utjecati da se mijenjaju sadašnje stroge zakonske regulative.
- Na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU Europska komisija predlaže da vuk bude "zaštićen", a ne "strogo zaštićen". U EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 grla stoke, od čega je 73% ovaca i koza, 19% goveda te 6% konja i magaraca. Krajem prosinca 2023. objavljena je detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire - čulo se na okruglom stolu.
Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, vuk je prema nekim podacima u Hrvatskoj on prisutan na 18.213 km2, a povremeno se pojavljuje na još 6072 km2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj, tvrdi se, neznatno se mijenjala, a danas se prostire na području devet županija: Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko- goranske, Istarske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu populacija vukova se procjenjuje na oko 243, odnosno 43 čopora. Posljednje tri godine njihov se broj, tvrdi se, povećao, ali je to teško dokazati. Prema službenim podacima u 2022. u Hrvatskoj je registrirano 3516 napada divljih zvijeri na stoku, pri čemu je najviše stradalo ovaca i koza (2777 komada), 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa, dok je bilo i 5 evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja, istaknuto je jučer.
Sudionici okruglog stola slažu se kako nema brzih rješenja jer proces očuvanja divljih životinja zahtijeva strpljenje i kontinuirani rad, no potrebna je fleksibilnost i suradnja na svim razinama kako bi se očuvala hrvatska poljoprivreda te potaknule pozitivne promjene koje će omogućiti suživot divljih životinja i ljudi.
Izidora i Izidor, zaštitnici ratara, najveća su atrakcija Proljetnog sajma
