Znaju li Hrvati dosta o EU i hoće li se (ne)informiranost odraziti na izjašnjavanje na referendumu?
U Hrvatskoj prava informativna kampanja o prednostima ulaska u EU nije u punom zamahu jer se – vođen iskustvima drugih članica poput Slovačke – MVPEI želi koncentrirati na razdoblje prije referenduma. Aktivnosti se još koncentriraju na okrugle stolove, tribine i seminare, koje pohađaju stručnjaci iz pojedinih područja koji nakon toga znanje prenose u svoju okolinu.
Ipak, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija svakodnevno komunicira s građanima koje zanimaju konkretna pitanja koja ih se osobno tiču, poput onih o zapošljavanju, školovanju, cijenama...
Na besplatni telefon 0800-622-622 u tri i pol godine primili su više od 200 tisuća upita. Ovdje su neka od njih s odgovorima koje su pripremili u Ministarstvu vanjskih poslova.
1. Hoće li cijene proizvoda biti jednake u trgovačkim centrima istog naziva u svim članicama EU ili to ovisi o odlukama pojedinih zemalja?
Cijene proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj, pa tako i u zemljama članicama Europske unije, formiraju se slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Dakle, formiranje cijena ne ovisi o odlukama pojedinih zemalja.
2. Je li u EU zakonom dopušteno poslodavcu zaposliti čovjeka bez potrebne diplome? Može li se na mjestu tokara, na primjer, zaposliti trgovca?
Nema zakonskih ograničenja da poslodavac zaposli radnika s drugom kvalifikacijom na traženo radno mjesto. Ni EU, a ni zakoni RH ne propisuju zabranu poslodavčeva izbora radnika na radna mjesta koja su mu potrebna za obavljanje poslova.
Naravno, postoje određeni poslovi koji su specijalizirani te zahtijevaju zapošljavanje samo određene kvalifikacije i zvanja, ali to je, s obzirom na vrstu posla, određeno zakonom ili pravilnikom u toj djelatnosti.
3. Hoćemo li na sveučilištima u EU plaćati školarinu?
Državljani Republike Hrvatske moći će studirati na sveučilištima u Europskoj uniji pod istim uvjetima kao i državljani članice u kojoj se nalaze sveučilišta.
4. Kolika će nam biti plaća kad uđemo u Europsku uniju?
Visina plaća ovisi isključivo o našoj produktivnosti i konkurentnosti.
5.Kakva će biti sudbina branitelja, posebno radno nesposobnih branitelja?
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ostaje na snazi i nakon primanja Hrvatske u EU te se ne očekuje smanjenje razine prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
6. Hoćemo li nakon ulaska u EU plaćati telefonsku pretplatu i, ako je odgovor da, hoće li ona biti ista kao u Njemačkoj? Postoje li određene cijene vezane uz telefoniju koje se moraju poštovati u cijeloj Europskoj uniji ?
Kretanje cijena pretplate i obveze HT-a u budućnosti će, kao i do sada, ovisiti o situaciji na tržištu u Hrvatskoj, kao i o rezultatima analize tržišta koje provodi Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije.
7. Kako je regulirana i je li mirovina svugdje jednaka?
Ne postoji univerzalni europski model mirovinskog sustava. Uređenje područja socijalne sigurnosti, koje uključuje i mirovinsko osiguranje, prepušteno je državama članicama, pri čemu se, naravno, moraju poštovati određena osnovna načela uređenja mirovinskog sustava.
Svaka država sama propisuje uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, a visina mirovina ovisna je, kao i u Hrvatskoj, o uplatama doprinosa tijekom osiguranja.
8. Hoće li u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju biti moguća situacija kao u Češkoj gdje je otvorena tvornica Daewooa u kojoj su svi zaposlenici Korejci?
Državljani trećih zemalja (nedržavljani EU) moći će raditi u Hrvatskoj na temelju odobrenih kvota za zapošljavanje stranaca, a sukladno migracijskoj politici i potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj.
9. Hoće li Hrvatska nakon ulaska u EU moći intervenirati u cijene goriva?
Nakon ulaska Hrvatske u EU cijene goriva formirat će se slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Jedini način na koji će država moći utjecati na cijene jest smanjivanje trošarina. Međutim, to će biti moguće samo do minimalnih iznosa trošarina koje je propisao EU.
10. Hoće li se pošte privatizirati? Ako je tako, što će biti s poštama u malim i zabačenim mjestima? Hoće li one primati kakvu potporu? Kako je to uređeno u EU?
Pitanje privatizacije javnog operatera nije sadržano ni u jednoj od smjernica EU. Međutim, zemlje članice EU obvezne su osigurati pravo korisnika na univerzalne poštanske usluge, uključujući i stalno davanje poštanskih usluga određene kakvoće u svim dijelovima zemlje, uz prihvatljive cijene za sve korisnike.
11. U najavi je bio zakon da se poslije 18 godina starosti vozila javnog prijevoza (kamioni, autobusi) neće više smjeti koristiti.
Kakav stav o tome ima Europa i uzimamo li mi, ako uđemo u Europsku uniju, njihove propise koji se odnose na to?
Izmjenom Zakona o prijevozu u cestovnom prometu izbrisana je odredba kojom je bilo propisano da se djelatnost cestovnog prijevoza putnika i tereta ne može obavljati vozilima starijim od 18 godina.
Prema europskim propisima koji su sada na snazi za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza ne postoji ograničenje starosti vozila, već jedino njihove tehničke ispravnosti.
12. Hoće li doći do promjena alimentacije? Mora li alimentacija biti jednaka u svim zemljama članicama i koliko iznosi u pojedinim članicama?
Obitelj i obiteljski odnosi nisu predmet pregovora s EU i uređeni su nacionalnim zakonodavstvom. Nije moguće dati precizan odgovor o visini alimentacija jer u većini država nije propisan fiksni iznos uzdržavanja nego on ovisi isključivo o sudskoj presudi.
13. Lučki transportni radnik pita hoće li mu ulazak u Europsku uniju donijeti neke posebne pogodnosti, odnosno hoće li imati beneficirani radni staž?
U europskim se državama uglavnom na drugačiji način rješavaju slučajevi u kojima radnici rade na osobito teškim i za zdravlje štetnim radnim mjestima, osiguravanjem zaštitnih mjera primjerenih štetnosti radnog mjesta, na temelju posebnih osiguranja i visinom plaće, a ne putem beneficiranja staža.
14. Smije li strana tvrtka stranim plovilom obavljati kabotažu na našem moru unutar granica Republike Hrvatske?
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju vlasnik brodice ili jahte koji ima sjedište tvrtke za iznajmljivanje na području EU i čija je jahta, odnosno brodica upisana u odgovarajućim upisnicima država članica Europske unije, moći će obavljati kabotažu u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama RH.
15. Postoji li u Europskoj uniji zakon koji zabranjuje zapošljavanje preko veze?
Pozitivni propisi Republike Hrvatske i propisi Europske unije ne propisuju uvjete za zapošljavanje u tvrtkama jer tvrtke zapošljavaju onaj kadar koji im je potreban ovisno o stručnosti i sposobnosti.
hoce li HRVATSKA imati iste kriterije prema EU clanicama iste kao --EU--prema HRVATIMA ?????? Sto znaci radnici iz EU-a nece smjeti 7 godina u HRVATSKOJ s ezaposljavati???Hvala....