Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 106
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Danas ih ljube u Bruxellesu

Srbiju u EU vode Slobin i Šešeljev đak

Ivica Dačić
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
1/4
23.01.2014.
u 17:00

Nekad nam ni mađioničar ne bi pomogao, a sad nam i ne treba diplomacija, hvali se premijer Dačić

Srbija se ugurala u europsku obitelj, naslov je teksta Frankfurter Allgemeine Zeitunga o velikom danu za Srbiju, najvećem od 2. svjetskog rata, kako ga je opisao srbijanski premijer Ivica Dačić u utorak u Bruxellesu. Njemački list ocjenjuje i da Srbija ima naslijeđeni teret, to je balkanski konflikt, koji je završio tako što je više zemalja EU vodilo rat protiv Srbije zbog Kosova, u intervenciji NATO saveza.

Srbija je tako u samo 15 godina prošla put od rata ne samo sa susjedima, nego praktično s cijelim zapadnim svijetom, do ozbiljnog starta na putu u punopravno članstvo Europske unije. Da bi sve bilo zanimljivije, na prag EU Srbiju su dovele osobe dobro poznate iz devedesetih, Ivica Dačić, glasnogovornik Slobodana Miloševića, Aleksandar Vučić, sljedbenik radikala Vojislava Šešelja, te Tomislav Nikolić, koji je i osobno ratovao u Hrvatskoj, u Antinu u Slavoniji. Dačić je bio urednik Epohe, glasila Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, u i tom listu objavio je i kartu Velike Srbije.

Najmoćnijeg Srbina Aleksandra Vučića moguće je i danas vidjeti na YouTubeu kako govori o Velikoj Srbiji koja završava kod Virovitice, Karlovca i Karlobaga. Kako se preobratio, zanimalo je novinare FAZ-a koji su Vučića intervjuirali.

– To je bio rezultat procesa – kaže Vučić.

– To nije kao kad se probudite jedno jutro i kažete da sad razmišljate drukčije. Za razliku od mnogih političara u Srbiji, ja se ne stidim reći da sam bio u zabludi, da sam pogrešno razmišljao, da nisam imao pravo. Iako to nije lako, ja otvoreno priznajem svoje zablude. Za sve u ovoj zemlji bolje je da budu objektivni i da pravim imenom nazovu ono što se događalo u Srbiji. Kad je 1989. pao Berlinski zid i kad se svijet promijenio, mi Srbi nismo shvatili što to znači. Mi nismo razumjeli svijet. Ideja zajedničke Europe se razvijala i rasla, a mi to nismo uviđali. Danas mogu reći da mi volimo Rusiju i da ćemo i dalje s njom surađivati, ali naša budućnost je EU – rekao je Vučić, no u razgovoru za Hrvatsku televiziju nije bilo pitanja i izjašnjavanja o prošlosti, iako je upravo hrvatski medij pravo mjesto na kojem bi Vučić morao točno reći što je to bilo pogrešno u Srbiji devedesetih i razjasniti i svoju izjavu o granici Srbije usred Hrvatske.

Toga još nema, ništa slično ne govori ni premijer Ivica Dačić, iako je i on bio blizu Slobodana Miloševića koji je vodio okupaciju Hrvatske i od Miloševića naslijedio stranku. Kaže da je Srbija sad toliko omiljena u Bruxellesu da joj gotovo nije potreban ministar vanjskih poslova, a u vrijeme Slobodana Miloševića ni mađioničar joj, kaže, nije mogao pomoći.

Vučić kao Sanader

S obzirom na to da su vodeći ljudi Srbije bili među prvim suradnicima vodećih političara-okupatora, treba li Hrvatska biti oprezna? Na to pitanje Nataša Kandić, u regiji najpoznatiji borac za ljudska prava, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, danas koordinatorica projekta Rekom, kaže kako se čini da upravo oni koji su bili dio te politike imaju mogućnost da stvari preokrenu i reformiraju Srbiju. Uspoređuje to s politikom Ive Sanadera, koji je kao lider desnog HDZ-a proveo pomirenje sa srpskom manjinom, a ne lider ljevice Ivica Račan, od kojega se to u to vrijeme očekivalo.

Vučić i Dačić trude se prema van to prikriti, ali pitanje je i da li oni, zajedno s Nikolićem, stvarno priznaju neovisnost Hrvatske

– To što je Sanader sad u zatvoru ne mijenja ništa, on je taj koji je pokrenuo promjene. U vrijeme vladavine Demokratske stranke Borisa Tadića mnogo toga u Srbiji nije bilo moguće. Nisu se pomakle stvari kad je u pitanju Kosovo, a i Hrvatska tek sad kad je Vučić na vlasti dobiva informacije o masovnim grobnicama kao što je grobnica u Sotinu, pa su i odnosi s Hrvatskom sad dobili novi zamah – kaže Kandić.

– Vučić i Dačić su sa svojim pretpostavljenima, s Miloševićem i Šešeljem, dijelili jednake ideale i upravo su oni ti koji bi sad mogli provesti suočavanje s prošlošću – dodaje. Premijer i prvi potpredsjednik vlade zaista su u kratkom roku od godinu i pol dana puno toga u Srbiji promijenili. Dačić je odigrao ključnu ulogu u rješavanju pitanja Kosova barem do mjere u kojoj je postalo moguće otvaranje pregovora s EU, a Vučić vodi konce unutrašnjih reformi, među kojima su korupcija i organizirani kriminal na prvome mjestu. U zatvoru je završio najveći tajkun Miroslav Mišković, provodi se akcija Grom, koja je već dobila i nastavak Grom 2, u obračunu s narkomafijom.

Međutim, tajkun Milan Beko izrekao je ono što mnogi nisu htjeli reći, da je optužnica protiv Miškovića slabo razumljiva i pitanje je kako će ta navodno velika priča završiti pred sudom. A u borbi protiv narkodilera podaci cure iz policije, na to se žali i predsjednik Nikolić, pa kad im policija zakuca na vrata, u njih nema ničega kompromitirajućeg. Zasad nema ni naznaka da bi se moglo obistiniti ono što je Vučić već najavljivao, uhićenje najvećeg narkobosa u regiji Darka Šarića. No, problem je, kaže Kandić, što institucije i dalje ne rade svoj posao, nego sve ovisi samo o jednom čovjeku, o Aleksandru Vučiću koji redovito najavljuje uhićenja.

Vučić je zamalo dobio prijatelje tamo gdje ih se najmanje očekuje, u Demokratskoj stranci i bivšem predsjedniku Borisu Tadiću, no Tadićev udar na nasljednika na čelu DS-a nije uspio, Dragan Đilas, koji za Vučića kaže sasvim drugačije, da je diktator, održao se na čelu stranke barem još neko vrijeme. Povjesničar Ivo Banac ne vjeruje preobraćenom srbijanskom vodstvu, upozorava da bi i Vlada RH morala biti opreznija.

– Treba imati u vidu da je velikosrpska politika suština politike i Vučića i Dačića. To se vidi po događajima u regiji, Srbija podriva neovisnost Crne Gore, neovisnost Kosova, podriva i Bosnu i Hercegovinu.

Devedesete nisu daleko

To nije tako daleko od politike devedesetih, kaže Banac.

– Vučić i Dačić trude se prema van to prikriti, ali pitanje je i da li oni, zajedno s Nikolićem, stvarno priznaju neovisnost Hrvatske ili misle da je to neki provizorij, privremeno rješenje. Ima puno više razloga za strahove nego za radost – kaže Banac.

Prije godinu dana Šešelj je na sudu u Haagu, na suđenju Radovanu Karadžiću, izjavio da je njegov cilj bila “velika Srbija”, uključujući “srpsku Bosnu, srpsku Hercegovinu, srpsku Makedoniju i srpsku Hrvatsku”, u kojoj bi postojalo nacionalno jedinstvo. Ne tako davno sa Šešeljem su se puno družili Nikolić i Vučić, pitanje je jesu li zaista od takvih planova iskreno odustali. Banac kaže da će srpske vlasti sada činiti sve kako bi sve teklo glatko u onome što Bruxelles od njih traži, što europski birokrati jako vole. U međuvremenu Putin pušta duboke korijene u Srbiji, a i u nas, u vladi, ruske bi investicije rado dočekali, kao da je moguće da ruska investicija bude zaista politički besplatna – kaže Banac.

Komentara 14

XA
xaron
17:34 23.01.2014.

Pa zar tamo imaju neke druge učitelje osim Slobe i Šeselja ?

ĆA
ćaćaća
18:07 23.01.2014.

najčudnije je u svemu da našim tkz antifašistima ne smetaju slobini i šešeljevi učenici ali im zato smetaju naše nevidljive zmije..preočit dokaz da se partijaši uvijek koriste istim floskulama kad im to zatreba..tipa nacisti fašisti i sl za sve koji ne misle kao oni...

Avatar Domaće je bolje
Domaće je bolje
17:57 23.01.2014.

Piter Justinov je rekao: "Srbi su dvodimenzionalni narod sa žudnjom za prostorom i ideologijom tako bazičnom da se ne može razumjeti bez napora.Životinje svoje resurse koriste mnogo pametnije od ovih naopakih stvorenja koji su ljudskoj rasi pripali sa zakašnjenjem",ništa više nebi dodao.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije