Prema svemu sudeći, rezolucija o koronavirusu, koju zajedno pokušavaju progurati Australija i Europska unija, mogla bi dobiti zeleno svjetlo u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji WHO. Jučer je na skupštini WHO-a osigurana potpora 116 zemalja članica organizacije, a da bi rezolucija, koja poziva na potpuno rasvjetljavanje situacije u vezi s pandemijom koronavirusa, što podrazumijeva i detaljnu istragu svih navoda kako je virus stvoren u kineskim laboratorijima te je potom slučajno prenesen u javnost.
Revidirani tekst rezolucije
Rezolucija će biti predložena za usvajanje tek ako bude osigurana potpora dvije trećine od 194 zemlje članice WHO-a. Cijelo vrijeme Kina se protivila rezoluciji pokušavajući je u prvo vrijeme potpuno stopirati, no na kraju je i ona dala zeleno svjetlo, ali tek uza znatne izmjene teksta nacrta rezolucije. U odnosu na prvi nacrt teksta, konačna verzija koja je prihvatljiva i Pekingu ponajprije traži “istraživanje životinjskog podrijetla koronavirusa”, što je formulacija na koju je Kina naposljetku pristala. Ujedno, Peking pokušava u svemu umanjiti i ulogu Australije pripisujući velik dio zasluga Europskoj uniji iako je Australija jedan od pokretača i idejnih tvoraca rezolucije.
Svjetska zdravstvena organizacija specijalizirana je agencija UN-a kojoj je glavna zadaća briga o javnom zdravstvu. Sjedište WHO-a nalazi se u Ženevi, dok je diljem svijeta otvoreno i šest poluautonomnih regionalnih ureda. Politika WHO-a, koja je pozivala na provođenje mjera izolacije i ograničavanja tijekom pandemije koronavirusa nipošto ne odgovara američkom predsjedniku Trumpu, koji je zbog toga i ukinuo američko financiranje WHO-a u iznosu od 400 milijuna na godinu, čime je Svjetska zdravstvena organizacija ostala bez većeg dijela svojih proračunskih sredstava. Iako je WHO organizacija koja se bavi javnim zdravljem, duboko je protkana i politikom, pa je tako Tajvan vrlo žestoko prosvjedovao što je isključen iz rasprave o rezoluciji o koronavirusu.
Naravno, Taipei nije uključen kako bi se osigurala podrška Pekinga, no protiv ove odluke prosvjedovao je cijeli niz država članica, posebice zato što je upravo Tajvan u prosincu prošle godine upozorio WHO kako postoje dokazi o prijenosu koronavirusa s čovjek na čovjeka. Ujedno, Tajvan je imao odličnu reakciju u vrijeme širenja epidemije pa je, kao otok s 23,8 milijuna stanovnika, imao samo 440 slučajeva zaraze, uz ukupno 7 smrtnih slučajeva.
– Gubitak je za WHO da tajvanski model neće biti podijeljen sdrugima na tako važnom sastanku – ustvrdio je Chen Shih-chung, tajvanski ministar zdravlja i socijalne skrbi.
Organizacija bez jedinstva
Upravo je ovo političko nejedinstvo unutar WHO-a, koje se nerijetko temelji na razlozima koji nemaju veze sa zdravstvom, izvor prilično velikih problema u trenutku krize poput pandemije koronavirusa. Upravo na to upozorio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
– Vidjeli smo nešto solidarnosti, ali vrlo malo jedinstva u našem odgovoru na COVID-19 – ustvrdio je Guterres na početku jučerašnjeg zasjedanja skupštine koja je održana videolinkom. Kako je rekao, upravo zato što je dio zemalja ignorirao preporuke WHO-a virus se proširio diljem svijeta velikom brzinom, a iako se čini da je opasnost na zalasku, moglo bi biti i gore nego prije. Naime, virus sada kreće na jug, na područje siromašnijih zemalja sa slabo razvijenom medicinskom infrastrukturom, što bi moglo dovesti do još veće katastrofe.
U svojoj videoporuci Guterres je pozvao zemlje članice da povećaju svoj udio u financiranju WHO-a kako bi se mogla pružiti potpora zemljama u razvoju. Kina je već prvog dana skupštine najavila kako će potpomoći programe Svjetska zdravstvene organizacije s 2 milijarde dolara u sljedeće dvije godine. SAD, s druge strane, više neće financirati WHO, ali predsjednik Trump ne isključuje mogućnost nekih oblika potpore u budućnosti.
Trump im je dao 30 dana roka da ispitaju situaciju ili nema vise para .