Oblak vulkanskog pepela, nastao uslijed erupcije na Islandu, u travnju 2010. godine, doslovno je paralizirao čitavu Europu. Avioni su bili prizemljeni, otkazano je čak 17 000 letova, a na stotine tisuća putnika ostalo je zarobljeno u zračnim lukama. Šteta je, po danu, iznosila 150 milijuna eura. Iako su se stručnjaci nadali da vulkanska prašina neće stići do nas, „Vakula je rek'o“ – oblak vulkanskog pepela stiže! Zračni prostor Hrvatske bio je zatvoren, a među 5800 putnika Croatia Airlinesa, na Plesu je tada 'zaglavio' i Oliver Dragojević. Prizemljen je bio i Vladin zrakoplov pa tadašnji predsjednik, Ivo Josipović, nije mogao na ispraćaj poljskog kolege, poginulog u zrakoplovnoj nesreći.
Iako zvuči pomalo nevjerojatno da jedan oblak vulkanske prašine, može u potpunosti paralizirati gotovo čitav kontinent, to zapravo nije nevjerojatno. Naime, erupcije vulkana su čak mijenjale i klimu na planeti. Pepeo, koji je nastao za vrijeme najsnažnije u ljudskoj povijesti, erupcije vulkana Tambora, u Indoneziji, 1815., promijenio je klimu na čitavoj planeti - temperatura je pala za 3 stupnja, a te godine, u Europi, uopće nije bilo ljeta. Veliku katastrofu izazvala je i erupcija vulkana Krakatau, u Indoneziji, 1883., koja je bila okidač za tsunami, visok 30 metara. Kada sve to uzmemo u obzir, tada ne čudi što je oblak sivog, vulkanskog pepela, koji je nastao nakon erupcije vulkana na Islandu, u travnju 2010., potpuno zaustavio zračni promet u čitavoj Europi.
Bilo je otkazano čak 17 tisuća letova
Zračne luke su bile zatvorene u cijeloj Velikoj Britaniji, Irskoj, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Belgiji i Nizozemskoj, Slovačkoj i Baltičkim zemljama te Češkoj i Poljskoj. Francuska je zatvorila 24 zračne luke, na sjeveru zemlje, a Njemačka njih 11, uključujući i Frankfurt, tada treću, najprometniju zračnu luku u Europi.
Stotine tisuća putnika ostalo je zarobljeno na aerodromima, a među njima je bilo i 35 učenika i profesora zagrebačke X gimnazije, koji su, zbog odgođenog leta, morali produžiti boravak u Londonu. U isto vrijeme, u Dublinu je 'zaglavio' Večernjakov novinar, Mladen Miletić.
„Oblak s Islanda nije zamračio nebo, kao što to neki misle, sunčanije vrijeme ne možete niti zamisliti, ali mnogima se smrklo kada su shvatili da neće tako skoro kući“, opisao je, slikovito, nezavidnu situaciju u kojoj se našao, sa stotinama tisuća drugih putnika, o čemu svjedoče tada napisani članci, pohranjeni u arhivi.
Štete je tada, osim putničkog, trpio i avio-prijevoz lako pokvarljive robe, pa su na europskim burzama osjetno pale vrijednosti dionica nekih tvrtki.
„Vakula je rek'o“
Mnogi su se tada nadali da oblak s vulkanskom prašinom ipak neće stići do, više od 4000 kilometara, udaljene Hrvatske. Prema nekim prognozama, prašina se ubrzo trebala razići. Očekivalo se da će, dio čestica, pasti na tlo te se predviđalo da će, ako prašina i dođe do naših krajeva, to biti u vrlo maloj, gotovo neprimjetnoj količini. No, Zoran Vakula je tada prognozirao da će vulkanski oblaci ipak stići i u Hrvatsku
„Prema trenutačnim prognozama, u noći, s petka na subotu, dio tih oblaka doći će do Austrije i Mađarske te do sjeverne granice Hrvatske“, rekao je tada Vakula, ispred Državnog hidrometeorološkog zavoda, a njegova se prognoza uskoro i obistinila.
Vulkanski oblak zatvorio hrvatsko nebo
Otkazani su letovi iz Zagreba prema Parizu, Frankfurtu Amsterdamu, Londonu, Bruxellesu, Kopenhagenu, Stuttgartu. Osim sa zagrebačke zračne luke, otkazani su bili i letovi iz Splita i Dubrovnika te letovi iz Zadra. Blokiran je bio i zračni prostor susjedne nam BiH, pa avioni nisu letjeli ni sa sarajevskog aerodroma.
Samo na kartama 5800 putnika Croatia Airlinesa, čiji su letovi otkazani, kompanija je tada pretrpjela štetu od 580 000 eura. Ne čudi, stoga, što je tadašnji direktor Croatia Airlinesa, Ivan Mišetić, izjavio je da ga čitava situacija asocira na sudnji dan.
Na Plesu je čekao i Oliver Dragojević
Među putnicima, koji su, zbog otkazanih letova, tada bili 'zarobljeni' na Plesu, bio je i Oliver Dragojević. Splitski je pjevač, 16. travnja, trebao otputovati u London, gdje je imao zakazan koncert u Royal Albert Hallu.
„Sjedim i čekam. Ništa ne znam. Možda koncert bude otkazan ili odgođen, a možda uspijemo otputovati u London“, rekao je tada novinarima Večernjaka. No, iako prognoze europske organizacije za kontrolu zračnog prometa - Eurocontrola, nisu bile optimistične te su predviđale da se pepeo neće povući niti u sljedeća dva dana, Oliver je ipak stigao do Londona te je ispunio svoj san nastupivši, 19. travnja, u prepunom Royal Albert Hallu.
Zrakoplovni je kaos, te 2010., prizemljio i Vladin zrakoplov, zbog čega tadašnji predsjednik Hrvatske, Ivo Josipović, nije mogao otići u Krakov, na pogreb poljskog predsjednika, Lecha Kaczynskog, koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći.
Nije bilo opasnosti po zdravlje
Zdravstveni stručnjaci su smatrali da vulkanski pepeo neće negativno utjecati na ljude. „Vulkanska prašina leti visoko u atmosferi i nema nikakvog, štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i na dišni sustav“, izjavio je tada prof. dr. Miroslav Samardžija, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
