Rok u kojem su države članice trebale u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti 4. direktivu o borbi protiv pranja novca istekao je jučer, podsjetila je Europska komisija. Prema informacijama s web-stranice Hrvatskog sabora, hrvatski zakon koji prenosi tu direktivu u prvom je čitanju i još nije usvojen. Kad bude usvojen, taj će zakon i u Hrvatsku prenijeti novosti koje donosi europska direktiva, među kojima je i obveza banaka da dubinskim analizama procjenjuju rizik svake stranke koja bi mogla biti uključena u pranje novca ili financiranje terorizma.
Još je jedna novost uspostava registra stvarnih vlasnika poduzeća. Države su obvezne propisati pravnim osobama u kojima je vlasništvo skriveno da pribave i čuvaju točne informacije o tome tko je pravi vlasnik skriven iza nekog udjela. U Hrvatskoj će taj registar operativno voditi Financijska agencija, piše u prijedlogu izmjena zakona. Novost je i to da će banke imati obvezu pratiti financijske transakcije i domaćih (a ne samo stranih kao prema dosadašnjem zakonu) “politički izloženih osoba”, što znači i hrvatskog premijera, predsjednice, ministara i drugih najviših političkih dužnosnika.
Primijete li banke nešto sumnjivo na računima takvih klijenata, obvezne su, prema europskoj direktivi, izvijestiti Ured za sprečavanje pranja novca. Poslovanje s gotovinom za pravne ili i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost bit će ograničeno na maksimalno 75.000 kuna. Dosad je to ograničenje bilo 105 tisuća kuna.
