U samoj špici turistčke sezone Dalmacija gori. Požari su poharali tisuće hektara kraj Šibenika, Dubrovnika i na otoku Čiovu, čitava brda pretvorena su u buktinje, a otužne scene obilaze svijet: borba s vatrenom stihijom koja prijeti 'hrvatski biserima Dubrovniku i Splitu', udarna je vijest iz Europe u većini relevantnih svjetskih medija. Hrvatska i njezini građani trpe strašnu štetu, materijalna se tek zbraja, a u tijeku su i intenzivne istrage o uzorcima požara. Sedam dana nakon požara u Grebaštici koji je pregazio brdo Jelinjak i spalio 600 hektara terena, planulo je u zaleđu Šibenika, a priveden je 24-godišnjak iz Knina zbog osnovane sumnje da je nemjerno pod okriljem noći potpalio požar u mjestu Radučić. Protiv njega je podignuta kaznena prijava zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Dva tjedna nakon Grebaštice, planulo je Čiovo, dvoje je uhićenih zbog osnovane sumnje u podmetanje. Mediji će ih nazvati piromanima, ali nisu svi koji namjerno potpale požar ujedno i piromani, to je jako rijetka bolest i lako se kontrolira, tvrde stručnjaci.
Sigurno je da u statistici ima i paleži zbog materijalne koristi, uvijek se neslužbeno spominju i međunacionalni motivi, ističe se kako se požar na jug Hrvatske proširio iz BiH, upozorava se na povećan broj potpala oko obljetnice proslave Oluje. No, službeno još uvijek su u tijeku intenzivne istrage za neke od najvećih požara, poput onog kod Rasline i Zatona, koji je planuo na isti datum kao i Grebaštica, prije godinu dana, a dojava je stigla samo minutu ranije.
VIDEO:
VEZANE VIJESTI
Opožarene površine su stravične, otkrivamo podatke
Među stručnjacima koji se bave požarima i piromanijom doznajemo kako nema sumnje da je većina uzroka ljudski faktor, no jako je malo piromanije. Mladić uhićen zbog potpale kraj Radučića 22 osoba koju su u šibensko-kninskoj županiji, koja je ponajviše na udaru, u zadnjih pet godina priveli zbog namjernog izazivanja požara. A u istom razdoblju broj požara na otvorenom prostoru iznosi: 580 2019. godine, 535 22. godine, 388 2021. godine, 461 2022. godine te 135 zaključno s lipnjem tekuće godine. Kjučna je i opožarena površina koja se primjerice na području grada Šibenika, kako doznajemo od šefa JVP Šibenik Volimira Miloševića povećala s 206 hektara izgorenih 2018. godine do 2452 hektara lani.
Od 22 privedene osobe zbog namjerne potpale požara u šibensko-kninskoj županiji, troje je maloljetnika a jedna osoba je recidivist, odnosno dvaput je privedena - riječ je o jednom od najpoznatijih slučajeva, kada je 2019. godine pritvorena tada 53-godišnja djelatnica HAC-a zbog ogromnog požara koji je potpalila dvije godine ranije u Dubravi kod Šibenika, u kaznenu prijavu za dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom.
VIDEO: Na otoku Čiovu ponovno buknuo požar
Nakon što je potpalila najveći požar te godine u Hrvatskoj, prijavila se na posao. Palila je krpe i ručnike natopljene lož uljem, stari papir, suhu travu i nisko raslinje, a ranije je već izazvala sedam požara. Puštena je iz istražnog zatvora u siječnju 2020. godine, kada je sud odredio mjere opreza uz obavezu javljanja jednom tjedno u policijsku postaju. Javnosti nije poznato je li suđenje na Općinskom sudu u Šibeniku završeno.
- Piromanija je jedan od relativno rijetkih poremećaja nagona ili poriva, kada osoba ima unutarnju potrebu da napraviš nešto za što razumski nema moći, a čin paleži praćen je osjećajem relaksacije. Motiv je tu manje važan, piromanu je problem napetost koju osjećaja ako ne zadovolji nagon, poremećaj je to najsličniji kleptomaniji ili kocki. Piroman u svom činu na jedan način uživa i svjestan ga je jer se on skriva od policije. Takvih je poremećaja malo, kroniči su i lako ih se prati, liječi i kontrolira, najčešće s GPS narukvicama', objašnjava za Večernji list neuropsihjatar Slavko Sakoman, s kojim so razgovarali u temi broja Nedjeljog Večernjeg lista
- Broj požara višestruko se povećao, a piromana je jako malo. Dominantan uzrok je ljudski faktor, motivi su razni, od osvetničkog ponašanja, međuljudskih odnosa i međunacionalne mržnje, pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pa do nemara kojeg je previše, ljudi pale suhu travu i korov oko kuće, nikakvih sankcija nema. Treba drakonski kažnjavati takve paleži tisućama eura, kaže Sakoman koji je uvjeren da su posljednja tri velika požara na obali podmetnuta.
- Otoci Rab, Cres i Lošinj nisu na udaru, tamo se ovo gotovo i ne događa, dok su područja poput Šibenika, Dubrovnika, Makarske i dalmatinskog zaleđa poharana potpuno, promijenjeni su čitavi ekosustavi. Istovremeno planu požari na tri mjesta i tu se radi o namjernoj potpali, kako bi se stvorila što veća materijalna šteta. Požar je za to idealno sredstvo, Hrvatska kao turistička zemlja trpi golemu štetu i trebala bi puno teže sankcionirati općeopasne radnje protiv imovine i ljudi, ali mi ovdje pričamo i o ekocidu, ponekad i činu o rangu terorizma, takvu mogućnost daje i zakon, ali ne postoji praksa sudova čini mi se. Ne znam u kojem smjeru ide istraga, policija radi svoj posao, ali moj je osobni stav da su požari u Grebaštici, na Čiovu te kod Dubrovnika podmetnuti i za to bi kazne trebale biti drakonske, višegodišnji zatvor bez iznimke. Također, treba pratiti koliko će biti potpala oko proslave obljetnice Oluje, to treba posebno prevenirati', kaže Sakoman i ističe da je potreba anlitika kako bismo odgovorili pitanje zašto je toliko veći broj i kontinuitet požara na nekom području, npr šibenskom, da bi se preventivne mjere usmjerile na posebnost čimbenika koji koji su s time povezani, jer se radi o ljudskom faktoru, namjernom izazivanju požara i štete, iz osvete ili interesa. Ako je u pozadini sukob nacionalnosti i repovi rata devedesetih, kako pomiriti narod, graditi prijateljstvo i kako konkretno i naše sugrađane Srbe uključiti u prevenciju požara, čuvanje zajedničkog prostora na kojem žive, kako ih uključiti u vatrogasne postrojbe …. svega tu treba da bi spasili od uništenja naš šumski eko-sustav.
VEZANE VIJESTI
Uzroke požara i počinitelje teško je pronaći, iako je Hrvatska po prvi put pokrila cijelo priobalje kamerama, dronovima i ljudstvom Hrvatskih šuma u osmatračnicama. Krivce za potpalu unatoč tehnologiji i dronovima koji mogu detektirati osumnjičene na pet kilometara jako teško pronaći. Dronovi se koriste većinom za izviđanje, noćno snimanje i pokrivaju teren koji nije pokriven kamerama. Nije pokriveno zaleđe, a rizik je ogroman, upozorava šef Hrvatskih šuma Nediljko Dujić i naglašava kako je to je iduća faza na kojoj će se raditi.
GALERIJA Opustošeni dijelovi Čiova nakon podmetnutog požara
- Pomogle bi i urednije šume, bolje potkresane, očišćeni protupožarni putevi koji su dostatni da se naša vatogasna vozila mogu okrenuti, jer može se dogoditi da upadnu u klopku. Apeliramo na ljude da čiste okućnice, Grebaštica je potpuno zapuštena, da nije bilo jednog očišćenog maslinika u Donji Banovcima mi požar ne bismo zaustavili do Žaborića, otkriva nam šef JVP Šibenik Volimir Milošević dramatične detalje s požarišta, a opširnije možete pročitati i u velikoj reportaži iz srca Dalmacije, s požarišta u Grebaštici, gdje su hrabri ljudi pet noći i četiri dana branili mjesto od neviđene stihije.
Zaista, tko bi to mogao biti?