Evo Morales, bolivijski predsjednik koji je u nedjelju dao ostavku na svoje mjesto, i to ponajprije zato što je na njega pritisak napravio šef tamošnje vojske, nakon 13 godina na vlasti može podvući crtu pod svoj mandat. I dok će brojne siromašne građane zadovoljiti poboljšanje života u tim godinama, dio će mu stanovnika Bolivije posebno zamjeriti izostanak poštovanja za demokratske procedure. Zbog toga se posljednjih mjeseci Bolivijom šire brojni prosvjedi, a kaos je zbog brojnih ostavki vladajućih vidljiv i nakon ostavke poznatog predsjednika.
“Državni udar”
Prosvjedi su započeli tako što je na izborima 20. listopada Morales pobijedio, a izbornu proceduru velik je dio njegove zemlje opisao kao prijevaru. Da se glasanje mora ponoviti, preporučili su u nedjelju i međunarodni promatrači iz Organizacije američkih država (OAS). Na tim je izborima brojanje glasova prekinuto na jedan dan, i to u trenutku kad Morales nije imao dovoljnu prednost ispred svog protukandidata Carlosa Mese da bi ga pobijedio u prvom krugu izbora. Nakon nastavka brojenja Morales je odjednom imao taman dovoljan broj glasova. U nedjelju je najprije Morales, nakon objave izvješća OAS-a, obećao da će raspisati nove izbore. No, kako su prosvjedi aktivista protiv Moralesove vlasti otišli predaleko, a dio je policijskih stanica državi otkazao poslušnost te je na prosvjedima umrlo već troje ljudi, šef vojske Williams Kaliman pozvao je javno predsjednika na ostavku što je Morales i napravio.
Pritom je optužio “tamne sile za uništavanje demokracije”. Morales je oporbu optužio i za državni udar što bi, u kombinaciji s javnom intervencijom vojske u političke procese, moglo doliti ulje na vatru. No problem je također što je upitno postoji li trenutačno uopće vlast koja bi tu vatru mogla gasiti i pridonijeti narodnom pomirenju. Jer ostavke su podnijeli i potpredsjednik zemlje te predsjednici obaju domova parlamenta. Očekuje se da će parlament uspostaviti posebnu komisiju koja će izabrati parlamentarca koji će privremeno sjesti u fotelju predsjednika.
Inflaciju držao niskom
Morales je uzde zemlje preuzeo 2006. godine kao prvi predsjednik indijanskih korijena. Pokrenuo je gospodarstvo zemlje koje otad raste prosječno 4,8 posto godišnje. Nijednom tijekom njegova mandata nije zapalo u recesiju, a čak je i 2009. u vrijeme globalne krize raslo 3,4 posto. Postotak najsiromašnijih u tom je razdoblju pao je za dvije trećine, na oko šest posto. Nezaposlenih Bolivijaca tek je nešto više od tri posto, a i inflacija je niska, oko dva posto. Podsjetimo, dio se zemalja Latinske Amerike, za razliku od europskih, još uvijek bori sa spiralama povećanja cijena.
Zbog svega toga bolivijski je predsjednik postao ikona ljevice mnogih u svojoj zemlji, ali i dijela političara izvan nje. Ne čudi stoga da su ljevičarski predsjednici Meksika i Argentine te komunistički tvrdolinijski vladari Kube i Venezuele osudili “državni udar” u Boliviji. Meksička je vlada Moralesu već ponudila azil.
Moralesov mandat, osim gospodarskog rasta i tužnog kraja, obilježit će i referendum iz 2016. kojim je od građana svoje zemlje tražio ukidanje ograničenja za kandidiranje dvaput uzastopno na predsjedničkim izborima. No 51 posto građana reklo mu je “ne”, a on ih je zaobišao i otišao na Vrhovni sud. Tamo su ukinuta sva ograničenja tako da se Morales mogao kandidirati u listopadu ove godine. A kritičari bi rekli: to mu je omogućilo da pokuša i besprizornu izbornu krađu.
Na kraju su se Moralesu dobre veze s latinoameričkim ljevičarima isplatile jer mu je meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador dao azil. Morales je u utorak odletio u Meksiko, i to zrakoplovom meksičke vlade koja mu je taj azil odobrila. Azil mu je vlada te zemlje dala zbog "humanitarnih razloga".
U Boliviji su "njegov život i integritet ugroženi", piše u priopćenju meksičkog ministarstva vanjskih poslova. U ponedjeljak navečer Morales je javno obznanio da napušta zemlju i odlazi u Meksiko.
"Uskoro se vraćam s više snage i energije", dodao je.
Sve što je novinar rekao uvezi Moralesa i rasta gospodarstva u Boliviji je laž jer odkako je Morales došao na vlast gospodarstvo Bolivije se je totalno urušilo a broj siromašni se drastično povećao a ove propagande od ljevih novinara nisu rijetke jer kako opravdati propast svih ekonomija koje vode ljevičari.