U subotu ujutro počele su pripreme za izvlačenje bespilotne letjelice koja je u četvrtak pala u južnom dijelu Zagreba. Letjelica je oko 23 sata u pala na zelenu površinu nedaleko studentskog doma "Stjepan Radić". Nema povrijeđenih, a oštećeno je oko 40-ak automobila.
Na mjestu pada traje iskapanje letjelice na kojem su predstavnici DORH-a, vojske i policije. Evakuiran je i dio paviljona Doma u kojem su smješteni studenti.
"Najprije će se iskopati letjelicu i vidjeti ima li u njoj nekih nama vrijednih podataka, da nešto više saznamo, a istodobno ćemo komunicirati sa svim državama za koje smatramo da mogu pridonijeti s vrijednim saznanjima i na taj način pokušati doći do potpunih činjenica i pravih informacija", poručio je ujutro premijer Plenković.
Jučer u kasnim popodnevnim satima na mjesto pada letjelice stigla teška mašinerija predvođena bagerima kako bi se letjelica prvo iskopala te potom izvukla i odnijela na tajnu lokaciju gdje će je pokušati sastaviti i vještačiti. Prema prvim dostupnim informacijama, kater je širok 3 metra i dug 1 metar.
I Rusija i Ukrajina tvrde kako nije njihova bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje. NATO je kratko priopćio da je “NATO integrirana zračna i raketna obrana pratila put letenja objekta koji se na kraju srušio u Zagrebu", te naveo kako su hrvatske vlasti najavile su da istražuju incident”.
Premijer Plenković u subotu je oko 8 sati zajedno s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Robertom Hranjem, ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem te ministrom obrane Marijom Banožićem stigao na mjesto pada besposadne letjelice gdje se rade istražne radnje.
- Ova je raketa mogla past i na nuklearku. Ovdje je očito da nije bila dobra reakcija niti je bila dobra komunikacija s drugim zemljama. Iz ovog moramo puno naučiti. Trebamo još sve utvrditi, ali ovo nam je pokazalo da imamo jedan jako opasan scenarij na koji moramo obratiit pozornost. Sigurnost nije ugrožena - kazao je.
Vjeruje da NATO može čuvati hrvatski zračni prostor jer, kako je rekao, to što se dogodilo bilo je nepredviđeno, nešto nije dobro funkcioniralo. "Ali sada, nakon, ovoga, mislim da će budnost svih biti puno veća", ocijenio je.
- Ovo upućuje na potrebu i tjesnije suradnje unutar samoga NATO-a. Ovo je zračni prostor NATO-a, i rumunjski, i mađarski i hrvatski i ovakvu situaciju više ne možemo više niti tolerirati niti bi se ona trebala dogoditi. Ovako nešto je bila vrlo čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati. Prema tome, mi ćemo ovu temu dignuti u svim tijelima i NATO-a i Europske unije i još detaljnije obavijestiti o onome što saznamo i raditi na tome da podignemo spremnost ne samo nas nego i drugih da se učinkovito i brzo reagira kako bi se ovakve letjelice neutralizirale na nekom sigurnom mjestu, a ne da dolete i onda padnu na glavni grad u jako gusto naseljenom dijelu grada - kazao je Plenković na Jarunu.
Vjerojatnost da borbeni dron, usred rata u Ukrajini, baš na dan kad je hrvatski sabor izglasao neizravno uključivanje Hrvatske u rat (slanje 70 vojnika u Mađarsku), padne gotovo tisuću kilometara od ratne zone i to baš na sami Zagreb, jednaka je otprilike vjerojatnosti da suvremenom putničkom dvomotornom zrakoplovu istodobno u letu otkažu oba motora – 1:4.000.000.000 (jedan prema četiri milijarde). Sve upućuje na namjerno usmjeravanje bespilotne letjelice i rušenje na Zagreb, bez eksplozivnog tereta (kao upozorenje), tehnologijom pasivnog upravljanja, s isključenim sustavom aktivnog, komunikacijskog upravljanja, kako bi se onemogućilo elektroničko detektiranje…