Za nasukavanje megabroda “Ever Given” koji je prošlog tjedna bio blokirao Sueski kanal pojavile su se, dakako, i teorije zavjera. Ovdje su poklonici takvih scenarija bili osobito kreativni, pa su nasukavanje “Ever Givena” povezali s nizom recentnih nesreća koje su se događale u Egiptu u posljednje vrijeme. Naime, ubrzo nakon “Ever Givena” dogodila se teška željeznička nesreća kod Sohaga u kojoj je poginulo čak 19 ljudi. Već idućeg dana srušila se zgrada u kairskom naselju Gesr Suez pri čemu je poginulo još 18 ljudi, a mnogi su ostali bez krova nad glavom. Pa je onda buknuo požar u dućanima pokraj željezničke postaje Zagazig pa je zatim buknula još jedna manja vatra u tunelu Al-Azhar. Izvan Kaira srušio se most u gradnju u Mariotyi. I jasno, mnogi su zaključili kako je takva serija nesretnih događaja nešto neuobičajeno te ne može biti slučajno.
Koncept civilizacije
Moralo je biti dubljih razloga nego što je nesretna okolnost što su se svi ti događaji međusobno tako poklopili. Umjesto da se potraže suvisla znanstvena objašnjenja za svaki od događaja, po društvenim mrežama cirkulirao je natpis iz grobnice kralja Tutankhamona.
“Smrt će brzim krilima stići one koji uznemire kraljev mir”, piše u drevnoj kletvi.
Često je taj citat bio praćen molitvama – molimo vas, nemojte pomicati mumije, bolje je da ostanu tamo, bojte se bijesa faraona!
No, faraonska kletva nije ništa novo. Te priče cirkuliraju praktično otkad su arheolozi otvorili prvu piramidu. I sam je Zahi Hawass, najpoznatiji egipatski arheolog, ikona istraživanja svijeta faraona, odbacio takve ideje.
– Ništa od tih događaja ne može imati veze ni s kakvom kletvom faraona. Takvo što naprosto ne postoji. A premještanje 22 mumije u novi muzej gledat će cijeli svijet te će to biti najbolja promocija koju ova zemlja može imati – prenijeli su egipatski mediji Hawassove riječi. Tako je i bilo. Prijevoz trasom dugom pet kilometara iz muzeja na Trgu Tahrir u Kairu do novog Nacionalnog muzeja egipatske civilizacije u Fustatu doista je pratio cijeli svijet. Kraljevska, faraonska svita od 22 člana imala je velikodostojnički ispraćaj na njihovo novo počivalište. Samo za njih napravljene su posebne kapsule koje su prošle Kairom u povorci koju nažalost nije pratila nepregledna svjetina. Pandemija i dalje traje i u Egiptu, no sve su spojne i prilazne ceste ‘faraonskoj ruti’ bile zatvorene zbog možda i važnijeg razloga, a to je sigurnost.
Egipćanima je rečeno kako spektakl trebaju gledati kod kuće, na televiziji. I pri tome postoji i onaj neslavniji dio, a to je kadriranje kojim se izbjegavao pogled na siromašnije četvrti Kaira. Doista, kao da je opet riječ o starom Egiptu, imovinski je jaz bio vidljiv i ovom prilikom iako predsjednik Al-Sisi obećave duboke reforme, izgleda da se one ne odnose na sve.
Kapsule za faraone nisu bili tek puki spremnici, prezentirane su baš kao da je riječ o živoj paradi kakva se možda i odvijala prije nekoliko tisuća godina. Barem što se tiče cijene, jer cijeli spektakl nazvan Faraonska zlatna parada državu Egipat stajao je milijune dolara, a pripreme su trajale mjesecima. Uključeno je bilo na stotine izvođača odjevenih u drevne nošnje.
Na čelu povorke bila je konjska zaprega, svaka je kapsula smještena na vozilo na kojem su jasno bila istaknuta imena vladara koji se njima prevoze, ali i faraonski simbol, krilato Sunce. Vozila su izgledala poput brodova kakvima su nekada i bili dopremani do svojeg posljednjeg počivališta u nekoj od piramida ili grobnica.
Parada koja je prošle subote lagano klizila kairskim ulicama nosila je 18 kraljeva i četiri kraljice. Plemstvo većinom iz Novog kraljevstva. Vozili su ih novi muzej gdje će mumije biti prikazane u još sjajnijem svjetlu nego do sada. Vlasti su pozatvarale sve ceste uz Nil kako ništa ne bi smetalo neobičnoj povorci po blještavilu vjerojatno ne bitno različitoj od onih u kakvima su se kraljice i kraljevi kretali kada su vladali velikim egipatskim imperijem.
Egiptu je ovako nešto trebalo jer je i tamo, kao i drugdje, turizam praktično stao zbog pandemije. Kada je mumificirano plemstvo stiglo do novog muzeja koji je njihovim dolaskom u subotu i službeno otvoren, oglasio se 21 topovski pucanj. Dakako da je egipatski predsjednik Abdel Fattah Al-Sisi iskoristio priliku da se slika pokraj vozila s pozlaćenim faraonskim motivima. Da bi uveličali predstavu, ali vjerojatno i da bi ih sami vidjeli te možda bili apsolutno sigurni da će mumije neoštećene i s dostojanstvom stići u novi muzej, ceremoniji su nazočili ili čelni ljudi Svjetske turističke organizacije te UNESCO-a. I doista su imali što vidjeti. Svaka je mumija, dakle, stavljena u posebnu kapsulu osebujna izgleda, upravo onako kako bismo si dočarali faraonsku kočiju, no svaka je kapsula punjena dušikom kako bi se mumije zaštitilo, otkrio je Zahi Hawass.
Vozila su za njih bila konstruirana tako da maksimalno upijaju svaku neravninu i u svakom trenutku drže kapsule stabilnima. Nanovo su popločane i ceste kako bi se vibracije što više smanjile.
– Izabrali smo Muzej civilizacije jer smo željeli prvi put pokazati mumije na civiliziran i edukativan način, ne samo kao oblik zabave kao što je to do sada bilo u muzejima, rekao je Hawass za Reuters. Najstariji je vladar u povorci bio Seqenenre Tao, koji je vladao u 17. dinastiji u 16. st. pr. Krista, a osim njega u svoj novi dom stigli su i ostaci Ramzesa II. iz 19. dinastije, koji je vodio Novo kraljevstvo u 13. st. pr. Krista, Setija I., koji je vladao također u 19. dinastiji u 13. st. pr. Krista te Ahmose-Nefertari, prve velike kraljevske supruge 18. dinastije, kćeri Seqenenre Taoa. Zatim su tu i Hatshepsut, koja je bila drugom faraonka u povijesti za vladavine 18. dinastije u 15. st. pr. Krista. Sve je završilo Ramzesom IX., vladarom 20. dinastije.
Nije ni Fursat u kojem se nalazi novi muzej mjesto bez značenja. Ta je lokacija bila prijestolnicom Egipta nakon arapskog osvajanja, u periodu dinastije Umayyad.
– Ovom ceremonijom, velikom pompom, mumijama smo odali dužno poštovanje. To su kraljevi Egipta, faraoni. Ovo je naš način iskazivanja poštovanja – rekla je Salima Ikram, egiptologinja Američkog sveučilišta u Kairu, za Reuters. Sam Nacionalni muzej egipatske civilizacije, NMEC, priča je za sebe.
Spektakularna građevina posveta je upravo egipatskoj civilizaciji prije nego povijesnim izlošcima, jer ta je civilizacija jedna od najstarijih na svijetu.
– Muzej se tako zove jer je najvažnije u njemu pokazati koncept civilizacije, ne neko posebno vrijeme ili eru. Svaki skup izložaka priča priču o različitom civilizacijskom konceptu. Ovdje se povezujemo sa svim civilizacijama – slikovita je bila Asmaa Said, kustosica u novom muzeju.
Sada kada su faraonske mumije stigle u novi muzej koji čini nekoliko niskogradnji u širokom prostoru kojim dominira piramida, proći će 15 dana laboratorijske restauracije prije nego ih se izloži u njihovom novom domu.
Karta malo više od 80 kuna
– Dvorana mumija bit će koncipirana tako da se posjetitelj osjeća kao da je upravo u pravoj grobnici, čak će i natpisi na stropovima biti isti kao i u originalnim grobnicama. Nećemo tek izložiti mumije nego će iza svake biti izloženi i za njih relevantni predmeti, primjerice sarkofag, ali i rendgenski prikaz kojim će se pokazati postoji li neka priča vezana uz smrt tog konkretnog kralja, rekao je Ahmed Ghoneim, glavni kustos Muzeja. Odmah su objavljene i cijene posjeta muzeju. Za turiste to je 200 egipatskih funti, nešto više od 80 kuna što je ipak bitno više od 60 funti odnosno skoro 25 kuna koliko stoji ulaznica za Egipćane.
S muzejem se možete upoznati i virtualno putem njegove internetske stranice gdje možete razgledati njegove dijelove gdje svaki prikazuje drugu eru egipatske civilizacije. Neće ovo za Egipat biti sve. Za nekoliko mjeseci predstavit će se i još jedan novi muzej, Veliki egipatski muzej nedaleko od piramida u Gizi. Ondje će se također izložiti faraonske kolekcije, uključujući Tutankhamona.
Današnji stanovnici Egipta su arapi i nemaju nikakve veze sa starim egipćanima koje su pokorili a naljednici su im kršćani Kopti.