Mađarski premijer Viktor Orbán osigurao je za Mađarsku komadić Jadranskog mora, ali ne u Rijeci, kako to sugerira natpis "Rijeka - na more Mađari" na nedavno otkrivenom spomeniku Velike Mađarske u Budimpešti koji je izazvao burne reakcije u Hrvatskoj, nego u Trstu, u kojem Mađari planiraju sagraditi novi lučki terminal.
Kako piše ljubljansko Delo, mađarska tvrtka Adriaport kupila je tršćanska poduzeća Aquila i Seastock, a s njima i 32 hektara zemljišta uz more, na kojem Mađari planiraju izgraditi novi lučki terminal. Zanimljivo je da mađarska tvrtka nosi isto ime kao i projekt kojim su Česi još 1967. planirali sagraditi 410 kilometara dug tunel i željezničku prugu do Jadrana, kao i otok na Jadranu, o čemu je nedavno pisao Večernji list.
Dobre veze sa Salvinijem
Kako javlja Rai, zemljište je bilo vlasništvo rafinerije Aquila, nakon čega je prešlo pod upravu poduzeća Teseco i Seastock. Mađarski Adriaport, kojem je na čelu Peter Garai, potpisao je akt o kupnji 25 milijuna eura vrijednog zemljišta uz dogovor o korištenju javnog zemljišta koje se prostire na 40 tisuća kvadratnih metara uz more. Riječ je o projektu iza kojeg stoji mađarska država. Pregovori su započeli prošle godine, nakon što se mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u Trstu sastao s tadašnjim talijanskim ministrom unutarnjih poslova Matteom Salvinijem, s kojim se načelno dogovorio o kupovini zemljišta na kojem Mađari planiraju sagraditi najveći višenamjenski terminal na Jadranu.
Zemljište na kojem će niknuti novi terminal nalazi se u industrijskoj zoni Žavlje u općini Milje kod Trsta. Riječ je o terenu na kojem se još nalaze rafinerijska postrojenja i naftni tankovi, a Mađari će samo za saniranje tog područja morati odvojiti oko 100 milijuna eura dok u ovom trenutku još nije jasno koliko će ih stajati gradnja cijelog terminala. Mađari su ovom transakcijom dobili 300 metara dugu obalu i državnu koncesiju za upravljanje na 60 godina. Zemljište je povezano s tršćanskom lukom starom željeznicom, koja također zahtijeva obnovu.
Mađarski odlazak u Trst strateška je odluka i izravna posljedica činjenice da je Orbán prije dvije godine, u vrijeme vlade Marjana Šareca koja nije bila naklonjena Orbánovu režimu kao aktualna vlada Janeza Janše, morao odustati od sudjelovanja u najvećem slovenskom infrastrukturnom projektu gradnje drugog kolosijeka između Kopra i Divače, koji bi trebao povećati konkurentnost koparske luke. Drugi kolosijek između Kopra i Divače, iako je riječ o samo 30-tak kilometara pruge, zbog iznimno zahtjevnog krškog terena stajat će najmanje milijardu eura, od čega je Mađarska trebala osigurati 200 milijuna.
Ugovor s Mađarima naišao je na brojna osporavanja u Sloveniji, s obzirom na to da se njime mađarskoj strani jamči dobit, dok je tadašnja potpredsjednica vlade i bivša premijerka Alenka Bratušek tvrdila da Mađare od drugog kolosijeka ionako više zanima slovensko more, sugerirajući da su željeli dio koparske luke. Nakon neuspjeha u Sloveniji Orbán se okrenuo Trstu, gdje će, kako je rekao, Mađari dobiti bolji pristup lučkoj infrastrukturi, dugoročni najam zemljišta i bolje investicijske prilike za mađarske kompanije.
Rijeka sve više zaostaje
Dok su u Trstu mađarskim planovima oduševljeni, smatrajući da će time tršćanska luka povećati prisutnost na srednjoeuropskom tržištu, u koparskoj luci, samo sedam kilometara udaljenoj od planiranog mađarskog terminala kod Trsta, preko koje se sada odvija 55 posto mađarskog prekomorskog kontejnerskog prometa, neslužbeno upozoravaju da će proći još najmanje osam godina dok u novom terminalu ne počne bilo kakva pretovarna aktivnost, naglašavajući kako o putovima robe ne odlučuje politika, nego cijena i kvaliteta usluga.
Jasno je da će se realizacija mađarsko-talijanskog pravca Trst-Budimpešta reflektirati i na riječku luku, koja će se u tom slučaju, bez realizacije projekta nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice, pogotovo ako se usto dovrše i slovensko-mađarski prometni pravac Kopar-Budimpešta i kinesko-srpski projekt dvokolosiječne pruge od Beograda do mađarske granice na prometnom koridoru Pirej-Budimpešta, naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji.
Riječka luka u prošlosti je bila glavna mađarska luka, a danas ozbiljno zaostaje i za Koprom i za Trstom, osobito kada je riječ o kontejnerskom prometu, premda je Rijeka, barem u pogledu geografskog položaja, u boljoj poziciji i od Kopra i od Trsta. Kada bi se izgradila nizinska pruga, udaljenost od Rijeke do Budimpešte iznosila bi 540 kilometara, dok je udaljenost od Kopra do Budimpešte 635 kilometara, a od Trsta do Budimpešte 557 kilometara.
gledaju za svoje interese a ne kao mi prodajemo svoju naftu