Njemački biznismeni postaju optimističniji u vezi s budućim poslovanjem nakon povijesnog pesimizma u travnju. Stoji to u izvješću poznatog njemačkog Ifo instituta koji je objavljen jučer. On se može shvatiti kao zrnce nade da bi njemačko gospodarstvo, koje je i u prvom kvartalu 2020. palo manje od konkurentskih gospodarstava, moglo biti zamašnjak europskog rasta, odnosno bolje rečeno, što manjeg pada.
Eventualni njemački oporavak, u svakom pogledu, važan je za Hrvatsku zbog povezanosti dvaju gospodarstva, ali kako nam govore upućeni, za ograničavanje pada hrvatskoga gospodarstva najvažnija će ipak biti turistička sezona.
“Ovo su zrnca nade”
Pad pesimizma u Njemačkoj došao je donekle iznenada. Poslovni indeks, odnosno osjećaj optimizma ili pesimizma u poslovanju među samim poduzetnicima, porastao je s 74,3 u travnju na 79,5 u svibnju. Istraživanje je provedeno među devet tisuća njemačkih kompanija i, kako to tvrdi sam institut, rezultati znače da se “slika poslovanja pomalo popravila nakon nekoliko katastrofalnih mjeseci”.
Ipak, nikako još ne treba vaditi šampanjac jer u veljači je iznosio 96, da bi zatim pao u ožujku na 86. Još u 2018. redovito bi premašio sto.
– Postupno labavljenje lockdowna predstavlja zrnce nade. No, mnoge su kompanije još pesimistične u vezi sa svojim poslovanjem – rekao je Clemens Fuest, predsjednik Ifo instituta. Posljednjih tjedana olabavile su mjere karantene pa se ponovno otvaraju restorani, a i autoindustrija je nastavila proizvodnju.
– Znatan je to rast optimizma u svim sektorima, od uslužnog do proizvodnog te građevinskog, ali moramo imati na umu da se radi o rastu s povijesno niskih razina. Rast optimizma primjećuje se među njemačkim izvoznicima koji vide da se poboljšala potražnja na kineskom tržištu. Podaci su iz te zemlje dobri i Kina raste brže od očekivanog, a i pojedine savezne države u SAD-u pokazuju rast poslovnih očekivanja – rekao je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević Večernjem listu.
Njemačka očekuje najveći pad gospodarstva od Drugoga svjetskog rata: vlada procjenjuje da će on u 2020. iznositi 6,3 posto. Prije 11 godina, u jeku financijske krize, BDP je u toj zemlji pao 5,7 posto, da bi već 2010. ekonomija rasla. Podsjetimo, Hrvatskoj je trebalo čak pet godina dulje od Njemačke da opet zabilježi stope rasta. U prvom kvartalu 2020. Njemačka je zabilježila pad BDP-a 2,2 posto što je ipak znatno manje od francuskih 5,8 posto te 3,8 posto u eurozoni.
Njemačka je središnja banka prve znakove oporavka domaćega gospodarstva osjetila još prije desetak dana kada je procijenila da je u travnju gospodarstvo palo 4,6 posto, što je manje od očekivanog, a jedan je od sektora koji je većinom radio čak i tijekom lockdowna bila građevina.
– Građevinske su tvrtke manje osjetile udar lockdowna, što je važno za brojne hrvatske radnike na tim poslovima – objašnjava nam Lovrinčević.
Njemačko gospodarstvo najsnažnije je u Europi te mnoge ekonomije ovise o njemu. No, kako Hrvatska nema takvu robnu razmjenu s tom državom kao primjerice Slovenija ili Austrija, gospodarski rast ili pad ne prelijeva se odmah u hrvatske brojke kao što se to događa u te dvije spomenute zemlje, već postoji odmak od otprilike dva kvartala – govori nam Lovrinčević.
To dakle znači da će gospodarski oporavak u Njemačkoj hrvatske tvrtke većinom osjetiti oko šest mjeseci nakon što se on zabilježi. Umjesto toga, za hrvatsko je gospodarstvo najbitnije kakve će mjere donijeti pojedine njemačke pokrajine o slobodama kretanja, odnosno hoće li se turisti morati vratiti u samoizolaciju kad se vrate s ljetovanja u Hrvatskoj.
– Te smjernice koje očekujemo sredinom ljeta bit će vrlo važne za hrvatsko gospodarstvo, posebno one koje će donijeti Bavarska – govori nam Lovričević.
Ipak, očekuje se da će mnogi Nijemci koji su ranije planirali ovog ljeta posjetiti Hrvatsku zbog pandemije odustati od toga, što potvrđuju i ankete iz travnja ove godine. Oko petine Nijemaca odustalo je od putovanja u inozemstvo tijekom ljeta.
Presudan državni okvir
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kaže nam pak da Hrvatska ne smije očekivati da će joj netko drugi pomoći, pa tako ni rast u Njemačkoj.
– Hrvatska jest vezana za njemačko gospodarstvo, ali to se osjeti manje u krizi. Dakle, ako bi gospodarski rast Njemačke pridonio u normalnim vremenima hrvatskom rastu s 0,5 posto, u krizi je to 0,2 ili 0,3 posto, i to zato što njemačke mjere stimuliraju domaća radna mjesta, a ne strana – smatra Jurčić. On vjeruje da je do porasta optimizma u Njemačkoj došlo zbog sveobuhvatnog okvira u gospodarstvu koji kreira država, a kojem poduzetnici vjeruju. Nasuprot toga, primjećuje Jurčić, tih politika u Hrvatskoj nedostaje.
VIDEO Otvaranja granica nakon koronakrize
Tko zna koji je ovo model Sveta tri slova?