Javier Milei obećao je novo vrijeme kao predsjednik Argentine. Osnovno mu je izborno obećanje ozdravljenje ekonomije koja je već desetljećima bolna točka te zemlje. A jedan od poteza kojim to nastoji postići jest smanjenje troškova za znanost. Naime, Milei ne samo da namjerava ukinuti ministarstva zdravstva, znanosti i okoliša nego i središnju agenciju za znanost, vrlo uglednu u Latinskoj Americi, Nacionalno vijeće za znanstvena i tehnička istraživanja CONICET. Ili će ih u najmanju ruku privatizirati. I s time se slažu i drugi članovi njegove stranke La Libertad Avanza (Sloboda napreduje).
Milei je javno tvrdio da je CONICET neproduktivan i sugerirao da će ga eliminirati ili smanjiti kako bi "počistio ono što su zaprljali znanstvenici koji pišu gluposti". CONICET kakav danas postoji više neće postojati, obećao je. Milei je istraživače nazvao "njokima", argentinskom inačicom naše pogrdne riječi "uhljeb", i sugerirao da bi trebali "zarađivati kruh u znoju lica svoga". A plaće znanstvenika u Argentini jedne su od najnižih su među kolegama u regiji. Nije to uzbunilo samo argentinsku znanstvenu zajednicu, koju bi takav potez mogao baciti desetljećima unazad, već i svjetsku pa nizom tekstova reagiraju časopisi poput Naturea ili Sciencea.
CONICET nije bilo kakva agencija. Pod njezinim je okriljem 12.000 znanstvenika u 300 institucija širom Argentine, a financiraju se iz budžeta od 400 milijuna dolara. Kad su vidjeli što libertarijanski kandidat Milei namjerava, ravnatelji 16 znanstvenih centara koje obuhvaća CONICET napisali su pismo javnosti u kojem ističu da se ukidanjem države ne postiže bolja zemlja. Bilo je to kada je još bilo neke nade, nakon prvog kruga u kojem Milei nije odnio pobjedu kao što se očekivalo po anketama. Organizirali su znanstvenici i prosvjede protiv Mileia. Javno su poduprli drugog kandidata Sergija Massu, no uzalud, Milei je pobijedio s 56 posto glasova. Prije svega zato što mu je podršku dala trećeplasirana kandidatkinja Patricia Bullrich. Tako je Milei s mršavih 30 posto dospio do pobjede ostavivši iza sebe Massu koji je iznenađujuće vodio u prvom krugu s 37 posto. Sada se čeka što će Milei napraviti, hoće li doista ukinuti tri ministarstva koja danas postoje u vladama većine svjetskih zemalja.
VEZANI ČLANCI
Novi argentinski predsjednik sigurno će po pitanju najavljenih poteza imati pritisak izvana. Interamerička mreža akademija znanosti koju čine akademije američkih država stala je uz argentinske znanstvenike. U pismu koje potpisuju članice IANAS-a stoji kako bez državnog ulaganja u obrazovanje i znanost nema budućnosti. Dodaju i ono što je potvrdio UNESCO, a to je da znanost nije trošak, već ulaganje. Dapače, ne samo da podsjećaju na taj zavjet članica UNESCO-a, već traže od Mileia da prizna kako je CONICET jedna od glavnih znanstvenih institucija. "Bazna i primijenjena istraživanja koja CONICET promiče i financira pružaju izravna rješenja za probleme zemlje u raznim disciplinama i proizvode vrhunsku znanost", stoji u tom pismu. Dodaje se kako Argentina ima dugu i kontinuiranu povijest u znanosti – s Nobelovim nagradama poput onih Bernarda Houssaya koji ju je dobio 1947. za medicinu i fiziologiju, Luisa Leloira, za kemiju 1970. i Césara Milsteina, laureata 1984. za fiziologiju i medicinu – kao i važne programe repatrijacije brojnih argentinskih znanstvenika iz inozemstva.
Može se čovjek začuditi takvom postupku novog argentinskog predsjednika. Jer, prije političke karijere radio je kao ekonomski savjetnik za tvrtke kao što je HSBC, globalna bankarska grupacija. No očito se nešto dogodilo jer je u politiku Javier Milei ušao relativno nedavno, 2021. godine, kada je izabran za zastupnika u donjem domu argentinskog Kongresa. Tamo je počeo sebe oblikovati po uzoru na Donalda Trumpa ili Jaira Bolsonara. Najava ukidanja ministarstava i najvažnije argentinske znanstvene agencije dio je plana za smanjivanje vladine potrošnje koja je do sada iznosila gotovo 15 posto argentinskog BDP-a. A znamo da je tamo inflacija 140 posto, a dug prema Međunarodnom monetarnom fondu malo manji od nemogućeg. No Milei tu ne staje, već razmišlja i o ukidanju javnog zdravstva i školstva. Očito je da bi se takav paket mjera pogubno odrazio na budućnost zemlje koja je treća najveća južnoamerička ekonomija. No u toj zemlji zadovoljavajući životni standard može ostvariti rijetko tko pa je predsjednik postao Milei.
U svemu tome nikome nije sasvim jasno kako to Milei dugoročno misli izvući zemlju iz ekonomske propasti bez ulaganja u znanost i tehnologiju koje su praktički jedine kojima se može stvoriti nova vrijednost i za druge industrijske grane. Iako je danas praktički svakome jasno da se klima mijenja, Javier Milei i dalje naziva klimatske promjene socijalističkom prijevarom, i ne samo to, on je za to da se korporacijama dozvoli da zagađuju koliko god to žele. Znanstvenici se ipak nadaju da bi se Mileievo gledanje moglo promijeniti ako shvati da borba protiv klimatskih promjena donosi i ozbiljne poslovne prilike. Samo da ih ne vidi onako kako ih je vidio Jair Bolsonaro. Svi ovi problemi slažu se na one postojeće, a argentinska znanost u zaista je velikom problemu barem od 2018. kada se još jednom srušio pezos i skočila inflacija pa je i postojeća znanstvena infrastruktura došla u opasnost, a ambiciozni planovi za znanstvena istraživanja praktički su napušteni. Postoji, međutim, jedna čvrsta zraka nade, a to je da je Mileieva stranka La Liberdad Avanza dosta loše prošla na parlamentarnim izborima na kojima je pobjednik stranka lijevog centra Union por la Patria koja se ne bi trebala zalagati za ukidanje znanosti.
VIDEO Vuk prošetao naseljem kod Solina: Nije se plašio ni auta ni ljudi
Moramo ii mi biti zabrinuti - šta čemo sada bez Argentinske nauke.