I dok ljeto i vrućine većinu nas podsjećaju na sunčanje, plaže i sladoled, svi ipak znaju da vrućine lako iživciraju čovjeka, učine ga mrzovoljnim, napetim... Ljudi od davnina vide da toplo vrijeme utječe na promjenu našeg ponašanja, a i često se to provlači i kroz naš govor. Kaže se, primjerice, da netko ima “vruć temperament”.
Najranije studije ovog fenomena pojavile su se krajem 19. stoljeća, podudarajući se s prvim pouzdanim statistikama kriminala. Prema jednoj tadašnjoj analizi, nasilna kaznena djela protiv ljudi najčešće su dosegnula vrhunac u ljetnim mjesecima, dok je zločin protiv imovine bio češći zimi.
Po stupnju 1,5% više zločina
A od tada se dokazi samo gomilaju, na što je podsjetio i BBC.
Primjerice, tijekom srpnja 1988. diljem SAD-a zabilježene su rekordno visoke temperature. Ali i nasilje je zabilježilo rekord. Tijekom te godine zabilježen je do tada neviđen broj ubojstava, silovanja, oružanih pljački i napada u SAD-u – njih oko 1,56 milijuna.
Teoriju da ljudi za vrućina “podivljaju” i postanu nasilniji podupiru i akademska istraživanja. Jedno je takvo pokazalo da u Južnoafričkoj Republici svaki stupanj rasta temperature prati porast broja ubojstava za 1,5%. U Velikoj Britaniji između travnja 2010. i 2018. bilo je 20% više nasilnog kriminala na temperaturama zraka od 20 do 30 Celzijevih stupnjeva nego kada su one bile između 10 i 20 stupnjeva. U Meksiku su utvrdili veće nasilne aktivnosti kartela za toplijeg vremena. Slični obrasci koji povezuju nasilne zločine i vrućinu primijećeni i u Subsaharskoj Africi, na Tajvanu, u SAD-u, Finskoj i Španjolskoj... U nekima od stotinjak sličnih studija znanstvenici su se dotakli revolucija pa su utvrdili kako se velika većina revolucija i ustanaka širom svijeta od 1791. do 1880. dogodila upravo tijekom vrućih mjeseci. Koji god kraj planeta pogledali, to će se potvrditi. Na primjer, u Europi se to najčešće događalo u srpnju, dok je u Južnoj Americi vjerojatnije da će se dogoditi u siječnju, kada je tamo ljeto.
I novija istraživanja potvrdila su vezu između društvenih pokreta i vremenskih prilika. Analiza više od 7000 takvih događaja u posljednjih 36 godina otkrila je da se oni obično događaju za lijepog vremena, što je i logično jer je za kiše manje ljudi na prosvjedima, no i da je, kako temperatura raste, veća vjerojatnost da će oni postati nasilni. U konačnici, rezultati studija pokazali su i kako vremenski uvjeti utječu i na pojavu samoubojstava. Studija koja je obuhvatila čak 1,320.148 samoubojstava u 12 zemalja utvrdila je da su više temperature povezane s povećanim rizikom za samoubojstvo općenito. Najveći rizik dogodio se kada su temperature dosegle 27 stupnjeva.
Zašto vrijeme ima takav utjecaj na ljudsko ponašanje, zasad nema odgovora, no kako je globalno zagrijavanje sve izraženije, znanstvenici se, piše BBC, žure pronaći te odgovore.
Loše raspoloženje
Jedna od očitijih mogućnosti jest da su vrućine ljudima općenito neugodne, što ih čini lošije raspoloženima, a time i razdražljivijima. Dokazano je da se u američkom nogometu, u njihovoj NFL ligi, daleko više agresivnih prekršaja zabilježi za vrućina. A znanstvenici su 2017. u Finskoj utvrdili i kako temperatura okoliša korelira s količinom serotonina u tijelu, tzv. hormona sreće koji regulira tjeskobu, sreću i opće raspoloženje. A to su povezali i s većim mjesečnim stopama nasilnog kriminala te utvrdili kako toplina mijenja naše serotoninske razine, što zauzvrat utječe na razinu agresije. Kako klimatske promjene sve više dolaze do izražaja, već i samo dvopostotno povećanje prosječnih globalnih temperatura moglo bi povećati stopu nasilnog kriminala za više od 3% u umjerenim regijama poput zapadne Europe.
Vaša znanstvena teorija pije vodu jer i Josipa Rimac je pala za vrijeme velikih vrućina