Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 51
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DROGA U NOVOM NORMALNOM

Hrvatska luka postala dio uhodane rute za krijumčarenje droge: Narkomilje dila čak i u dječjim vrtićima

Dubrovnik: Policija održala konferenciju za medije nakon rekordne zapljene droge
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
1/4
24.04.2021.
u 23:10

U Pločama je nedavno zaplijenjeno pola tone kokaina, no nitko nije uhićen. Narkokartelima je to neznatna šteta, kao kad im policija uhiti mule. Nove putove droge i nove očajnike koji će je prenositi uvijek lako nađu

Stigla mi je roba pa svrati do vrtića. Dobra je... Mora da je otprilike tako mjesecima govorio Petar Tešić, ravnatelj zaprešićkog vrtića Zvono, koji je osnovala vjerska zajednica Kristova crkva, vabeći klijente iz svoje druge djelatnosti. Bila je to preprodaja droge kojom se usporedo bavio. Tešić i još osam osoba nedavno je zbog toga uhićeno i pritvoreno. Sumnjiče ih da su od rujna 2020. do ožujka 2021. na širem području Zaprešića preprodavali razne vrsta droga, pri čemu su zaradili, kako se sumnja, najmanje pet milijuna kuna. Ono što ovu priču čini drukčijom od svih sličnih činjenica je da je Tešić, kao dio kriminalne skupine, drogu, konkretnije kokain, skrivao i preprodavao ne samo na adresi svoga stanovanja, već i u vrtiću u kojem je bio ravnatelj.

Zbog toga je policija pri njegovu uhićenju pretražila i vrtić i ondje našla i tragove kokaina, ali i mobitel s kojeg je, kako se sumnja, zvao svoje kupce – druge preprodavače ili krajnje konzumente. Policija ih je mjesecima tajno pratila i nadzirala. Osim toga, koristila je i prikrivenog istražitelja koji je od jednog osumnjičenika kupio drogu. Tešića je, kako se neslužbeno doznaje, policija tajno i snimila kako drogu preprodaje na autobusnoj stanici blizu vrtića koji je vodio. A oduzeti mobitel pokazao je da se trgovanjem kokainom bavio i u samom vrtiću, pokazujući tako da dileri postaju sve drskiji kada je preprodaja droge u pitanju. Osim činjenice da je kriminalna skupina kojoj je, kako se sumnja, pripadao i Tešić, drogu preprodavala i u vrtiću, neobično je i to što oni nisu bili specijalizirani samo za jednu vrstu droge jer je policija pri pretrazi našla svega i svačega. Konkretnije, ukupno oko šest kilograma heroina, 700 grama kokaina, 2,6 kilograma amfetamina, 2510 tableta amfetamina...

Video - Uhićen carinik Luke Ploče

Da takva raznolikost nije uobičajena smatra i Dubravko Klarić, kriminalist koji se godinama bavi problematikom zloporabe droga.

– Takvo svaštarenje barem u Hrvatskoj pomalo je neuobičajeno jer se kriminalne skupine obično specijaliziraju za nabavu i preprodaju jedne vrste droge. No takvih primjera ima vani jer kriminalne skupine rade sa svime na čemu mogu zaraditi pa se čak može govoriti i o nekim novim trendovima u organiziranom kriminalu. Čini mi se da uhićena skupina nije bila jako hijerarhijski strukturirana i posebno organizirana jer su svi radili sve, odnosno nabavljali su i prodavali razne vrste droga – kaže Klarić.

Pojašnjava da sintetičke droge kao što su amfetamini dolaze s Bliskog istoka, a heroin i kokain imaju uhodane rute, a zadnjih mjeseci jedna od tih uhodanih ruta očito je postala i luka u Pločama. Ondje je policija od početka godine u tri odvojene akcije zaplijenila gotovo 700 kilograma kokaina koji je došao iz Južne Amerike. U posljednjem policijskom ulovu u kojem je prije desetak dana otkriven kontejner s bananama koje su skrivale pola tone kokaina, nije bilo uhićenih osoba. Zna se samo odakle je droga, prema nekim procjenama vrijedna više od 60 milijuna eura, došla te kamo je trebala ići. A prema dostupnim informacijama, trebala je ići u Bosnu i Hercegovinu te vjerojatno dalje u Europu.

Ploče novi hit među krijumčarima kokaina

Klarić pojašnjava i zašto su Ploče postale novi hit među dilerima kokaina.

– Ploče su, kao i Rijeka, kontejnerska luka, koja dosad nije imala ni rendgen ni skener, što je krijumčarima olakšavalo posao. Nakon ovih velikih zapljena najavljeno je da će ih sada napokon dobiti. Luka Rijeka već dulje ima i skenere i rendgene pa je puno teže preko nje krijumčariti veće količine droge. Kriminalci to znaju. Jer kako policijske i obavještajne službe prate ono što se zbiva u kriminalnom miljeu, tako i kriminalni milje prati ono što se događa s druge strane. Oni imaju svoje ljude koji im javljaju kuda je najbolje krijumčariti veće količine droge i kako. Ponekad imaju svoje ljude i u policiji i u carini, što im olakšava posao. U tom poslu normalno je da s vremena na vrijeme i neke velike pošiljke padnu jer je to ukalkuliran poslovni rizik. Običnom čovjeku može se činiti da je zapljena pola tone kokaina vrijednog više od 60 milijuna eura velik gubitak za vlasnika te droge. No morate znati da se kilogram kokaina na izvorištu u Južnoj Americi može kupiti za 2000 do 3000 dolara, a onda se na krajnjem odredištu, recimo na europskom narkotržištu, proda 10 puta skuplje. U takvoj poslovnoj računici gubitak pola tone kokaina vjerojatno nije nešto zbog čega se vlasnik te droge uzbuđuje jer je vjerojatno na tu jednu zaplijenjenu pošiljku prethodno prošlo više njih koje nisu otkrivene. Prema nekim prosudbama, policije otkriju negdje oko 30 do maksimalno 50 posto takvih pošiljki, što znači da prethodno neotkriveno prođe između 10 i 15 tona neke droge – pojašnjava Klarić.

Iako se nekome neupućenom može činiti da je poprilično teško organizirati nabavu tolikih količina droge, Klarić kaže da to baš i nije tako.

– Na izvorištu, u nekoj od zemalja Južne Amerike, za 100.000 do milijun eura, ako ih imate, možete nabaviti enormne količine kokaina. Na kojima ćete, ako ga uspijete prebaciti u Europu, kasnije zaraditi i enormne količine novca. Sve što za taj posao trebate su neki početni kapital i mule koje će drogu prebaciti. A očajne ljude koji su za malo novca voljni riskirati dugogodišnji odlazak u zatvor nigdje nije teško naći. Osim toga, mule rijetko znaju tko je organizator cijelog posla, a još manje znaju tko je onaj od koga je ta droga na izvorištu kupljena. I mule su na neki način ukalkulirani rizik tog posla jer nekad prođu, a nekad ne – kaže Klarić.

Ako ne ide klasičnim putem, tu je dark web

Pojašnjava da je droga iz Južne Amerike u Europu uvijek dolazila brodovima, pa i putničkim. No pandemija COVID-19 smanjila je protekle godine broj putničkih putovanja a time i takav način krijumčarenja droge. Međutim, to ne znači da su kriminalne organizacije izgubile profit jer je organizirani kriminal, što je opće poznata stvar, izuzetno prilagodljiv. Pa se tako prilagodio i novom normalnom, odnosno životu i radu s virusom.

Video - Dubrovnik: Policija pronašla sto kilograma kokaina među bananama

 

Europol i Interpol su tako u nekoliko navrata lani upozorili da trgovina drogom, pogotovo kokainom, raste. Jer nakon što je cijeli svijet u jednom trenutku bio u lockdownu, čime je onemogućena prodaja droge na ulici, kriminalci su se brzo prilagodili. Pa su svoje poslove prebacili u virtualni svijet, odnosno na dark web. Europol je lani u više navrata izvijestio o primjerima takve trgovine pa su čak i dostavljači hrane korišteni kao svojevrsna krinka za trgovinu drogom jer se kokain na kućne adrese konzumenata dostavljao i u kutijama za pizzu.

Da se stvari na tržištu droge u Europi mijenjaju svjedoči i nedavni primjer iz Španjolske koji je rezultirao nesvakidašnjim ulovom, dosad neviđenim u Europi. Tamošnja je policija početkom ožujka, u suradnji s Europolom i policijama još pet zemalja, okončala višegodišnju akciju Ferro koja je, među ostalim, rezultirala ne samo zapljenom gotovo tri tone kokaina i uhićenjem više osoba, već i zapljenom prve narkopodmornice sagrađene u Europi. Do tog trenutka takva su plovila, koja narkokarteli koriste za prijevoz droge, uglavnom bila izrađivana u Južnoj Americi. Narkopodmornica, koja je nađena u jednom skladištu u Malagi, bila je još u gradnji kad ju je španjolska policija otkrila. Bila je duga devet metara, a da je dovršena moglo bi se njome prevesti do dvije tone kokaina, na kojima se mogu zaraditi stotine milijuna eura.

S obzirom na sve to, ne začuđuje što je Europol u nedavno objavljenoj SOCTI, odnosno godišnjoj procjeni trendova unutar organiziranih kriminalnih skupina u Europi i prijetnji koje te skupine predstavljaju sigurnosnim sustavima država, upozorio da te kriminalne skupine postaju i sve nasilnije. Prema Europolu, gotovo 40 posto organiziranih kriminalnih skupina u Europi bavi se trgovinom i krijumčarenjem drogom, pri čemu upravo na trgovini kokainom te organizacije ostvaruju profit koji se broji u milijardama eura godišnje, što je, smatra Europol, velika sigurnosna prijetnja. Jer novac zarađen trgovinom drogom pere se legalnim poslovima, odnosno ulaže se u građevinske ili nekretninske poslove ili u kupnju vrlo skupih stvari.

Primijećena je još jedna zanimljiva stvar koja se odnosi na strukturu današnjih kriminalnih organizacija. Dok su nekada organizirane kriminalne skupine bile povezane po etničkom, obiteljskom ili vjerskom principu, sada se primjećuje da te strukture postaju sve labavije. Europol tako navodi da je većina kriminalnih skupina koje djeluju u Europi izgubila tu hijerarhijsku povezanost, odnosno da sada 60 posto njih djeluje bez stroge hijerarhijske strukture na čelu koje bi bio neki svemogući šef. A to im omogućava veću rasprostranjenost pa i bavljenje različitim vrstama kriminala. Europol tako navodi da se kriminalne skupine u Europi osim trgovinom drogom, koja im je glavni posao, bave i krijumčarenjem ljudi te organiziranim provalama, krađama i prijevarama.

No ono što Europol posebno zabrinjava porast je nasilja, što je trend posljednjih godina, pa tako navodi da je nasilje specifično upravo za skupine koje se bave krijumčarenjem raznih vrsta droga. Kriminalci u ratu za teritorij međusobno jedni na druge pucaju, a ne libe se koristiti ni eksplozivne naprave, pri čemu ne haju ni za eventualne kolateralne žrtve. Da to nije zanemariv problem svjedoči i prošlogodišnje otkriće nizozemske policije koja je u jednoj od svojih luka našla zvučno izolirane kontejnere koji su zapravo bili komore za mučenje. Jer u njima su nađeni lanci i razna aparatura za mučenje, a nakon što je uhićeno nekoliko osoba, ispostavilo se da su planirali otmice i mučenja protivnika u poslu s trgovinom drogom. Plan im je bio na takav način likvidirati i nepoželjne svjedoke njihovih aktivnosti.

Video - Šok u Zaprešiću: Kokain skrivali i preprodavali u vrtiću, 10 osoba uhićeno

 

Inače, prema Europolu, marihuana i kokain droge su s kojima se najčešće trguje u Europi, a što se tiče kokaina, Europol upozorava da trgovina kokainom na europskom tlu stalno raste od 2016. godine. Taj porast prate i zapljene pa je prema zadnjem izvješću Europskog centra za nadzor droga i ovisnost o drogama (EMCDDA), u Europi 2018. godine zaplijenjena 181 tona kokaina, 40 tona više nego godinu prije. To su recentni podaci zbog načina obrade podataka, a budući da bi EMCDDA s novim podacima trebala izaći uskoro, bit će zanimljivo vidjeti koliko je kokaina, ali i drugih vrsta droga u Europi zaplijenjeno nakon 2018. godine. Europol upozorava i da je kokain koji dolazi u Europu visoke kvalitete i čistoće, da se uglavnom transportira morskim putem, odnosno u brodskim kontejnerima ili malim jedrilicama. No što se tiče njegova transporta unutar Europe, pošiljke se transportiraju komercijalnim i privatnim avionima, helikopterima, a bilo je i primjera da su slane i poštom.

Što se tiče Hrvatske, i ona se uklapa u priču o rastućoj trgovini kokainom jer je potrošnja te droge, prema nekim procjenama, posljednjih godina samo u Zagrebu porasla za oko 300 posto. Inače, iako je hrvatska policija prošle i ove godine imala više rekordnih zapljena raznih droga, zanimljivo je da MUP u svom godišnjem izvješću apostrofira da je pandemija COVID-19 utjecala na pad broja svih zapljena, a razlog je tome, ističe, znatno manji broj turista koji su lani posjetili Hrvatsku.

Prema MUP-u, tijekom 2020. godine ipak je došlo i do poremećaja na hrvatskom ilegalnom narkotržištu koji se manifestirao kao povećana proizvodnja marihuane i u zatvorenom prostoru i na otvorenom. Konkretnije, riječ je o rastu za 213 posto u odnosu na 2019. godinu. S druge strane, ukupnih zapljena svih vrsta droge u Hrvatskoj je 2020. godine bilo 8323, što je manje za 23,4 posto u odnosu na 2019. kada je zapljena bilo 10.843. U konkretnijim brojkama, lani je u Hrvatskoj zaplijenjeno 60 kilograma kokaina, što je 265 posto više negoo 2019. kada je zaplijenjeno 16 kilograma te droge. Najviše je pak zaplijenjeno marihuane, 1,6 tona, što je pak za 24,9 posto manje nego 2019. kada je zaplijenjeno 2,2 tone te droge. Zaplijenjeno je i 12 kilograma heroina, što je otprilike isto kao i godinu prije. Već te brojke dovoljan su pokazatelj da je ilegalno tržište droga vrlo dinamično te da se mijenja iz godine u godinu. Ovogodišnje velike zapljene kokaina u luci u Pločama dobar su posao hrvatske policije koja je u razotkrivanju tih narkolanaca vjerojatno imala i pomoć DEA-e, američke agencije za borbu protiv droga. No te su zapljene istodobno i novi problem za našu policiju jer prekidanje tog krijumčarskog lanca vjerojatno znači da će narkokarteli pokušati naći neku novu krijumčarsku rutu za ulazak droge u Hrvatsku jer je postojeća kompromitirana. Drugim riječima, igra mačke i miša između snaga reda i kriminalaca i dalje će se nastaviti, a u tom nadmudrivanju teško da će biti pobjednika.

Ključne riječi

Komentara 14

DU
Deleted user
06:57 25.04.2021.

U srijedu zapljena droge, u četvrtak plaćen dug veledrogerijama.

ZC
ZD_com__
10:43 25.04.2021.

ja sam onaj tko ima Netflix i prati serije 'Narcos' i 'Pablo Escobar' ............. Cermak je bio jedan od onih koji su organizirali šverc droge, posebno kokaina preko Hrvatske. O tomu je svojevremeno svjedocio i izvjesni Mile Parac, iz okolicelice Zadra, koji je u videosnimci koju sam objavio prije nekoliko godina, vrlo detaljno opisao kako je osobno krijumcario 20 kilograma kokaina za Cermaka i tko je sve s Cermakom bio umiješan u tu kokainsku mafijašku mrežu. Snimka video izjave Mile Paraca o tomu kako je za Cermaka švercao kokain i danas je dostupna na internetu.

DU
Deleted user
09:57 25.04.2021.

Onaj tko ima Netflix i prati serije 'Narcos' i 'Pablo Escobar' može vidjeti da je Hrvatska po neefikasnosti u rangu sa tadašnjom Kolumbijom, pa čak i gora jer se Kolumbija aktivno borila sa korupcijom i dilerima. Mi smo tragedija Europe. Nažalost narod je sam za to kriv, imamo točno ono što zaslužujemo. Nažalost to shvaća većina naroda i zato masovno bježe van jer znaju da mentalitet ne mogu promijeniti, pa im je jedina šansa staviti se u službu stranih, sposobnijih gospodara ako žele opstati. Stoljetna borba uzalud

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije