Zbog teških pregovora HDZ-a i Mosta stalno se zadnjih dana podgrijavala i tema da bi novu većinu šef HDZ-a Andrej Plenković mogao zazidati i uz pomoć HNS-a. Pogotovo nakon što je i HSS odlučio svojih pet potpisa dati upravo Andreju Plenkoviću. Kakve su šanse da HNS uistinu krene u pregovore s HDZ-om, bi li pristali podržati HDZ-ovu manjinsku Vladu ako bi se tako izbjegli novi izbori, ali i kako se u HNS-u pripremaju za lokalne izbore, razgovarali smo sa šefom HNS-a Ivanom Vrdoljakom. Razgovor je vođen u srijedu, dakle u jeku pregovora HDZ-a i Mosta. A upravo se tog dana pojavila informacija da HDZ ima tri plana. Prvi je Vlada s Mostom, drugi, ako ne upali prvi, Vlada s manjincima i zastupnicima Milana Bandića, a treći, odnosno opcija C, Vlada s HNS-om, moguće i manjinska.
Kako komentirate pregovore HDZ-a i Mosta?
Pregovori traju predugo, to više što je riječ o istim koalicijskim partnerima koji su sastavili još uvijek aktualnu, tehničku Vladu HDZ-a i Mosta, s kojom smo izgubili proteklih godinu dana. Iako imaju kontinuitet zajedničkog upravljanja zemljom, pregovaraju kao da su se prvi put sreli. Vrijeme je da završe pregovore, da počnu raditi i da preuzmu odgovornost te da krenu s reformama koje su građanima i ove i prošle godine obećali u predizbornoj kampanji.
Ako pregovori HDZ-a i Mosta propadnu, je li HNS spreman na razgovore s HDZ-om?
HNS sigurno neće biti alibi Mostu za izbjegavanje njihove političke odgovornosti. Dobiti povjerenje građana ne znači privilegij odabira fotelja, nego preuzimanje odgovornosti za budućnost zemlje. Neka HDZ i Most preuzmu odgovornost i neka se dogovore, poštovali su se za vrijeme izborne kampanje i govorili da je njihova suradnja prirodna. Stoga, bez obzira na otezanje i zastoje, ne očekujem da će doći do prekida pregovora, već se samo cijela priča odužila zbog podjele plijena i to nije dobro. I jedni i drugi trebali bi prestati dijeliti plijen te bi trebali početi raditi. Dakle, nemamo razloga sudjelovati u Vladi HDZ-a kada oni imaju svog prirodnog partnera – Most. HNS je opozicija, kreće u pripremu za nadolazeće lokalne izbore, a idući tjedan očekujem formiranje Vlade HDZ-a i Mosta.
Upravo to je, nekidan, izjavio vaš europarlamentarac Jozo Radoš. Kazao je da su novi izbori najgora opcija i da bi HNS pristao na razgovore s HDZ-om ako propadnu dogovori Mosta i HDZ-a?
Novi izbori jesu najgora opcija za hrvatske građane, i to iz cijelog niza razloga. Ponajprije, izgubili bismo još jednu godinu, a to si Hrvatska ne može dopustiti, to više što nas čeka vrlo zahtjevna i teška 2017. godina. Zar bismo trebali u prosincu na još jedne izvanredne parlamentarne izbore, a onda u svibnju ponovno na izbore, ovaj put lokalne? Mislim da bi takav scenarij do kraja ugrozio povjerenje građana u politički sustav, a to je dugoročno najveća moguća šteta. S druge strane, ne vjerujem da bismo dobili bitno drukčiji sastav Sabora, što se zastupljenosti političkih opcija tiče, tek bi pojedine stranke imale pokojeg zastupnika više ili manje. I ponovno bismo se našli u ovoj istoj situaciji, a sve samo zato što netko nema hrabrosti preuzeti političku odgovornost temeljenu na izbornom rezultatu.
Jeste li se uopće vidjeli i razgovarali s Andrejem Plenkovićem od izbora?
Ne, ali ne zato što bismo se iz bilo kojeg razloga izbjegavali, nego je čovjek, razumljivo, vrlo zauzet sastavljanjem Vlade. Poznato je da sam pobornik dijaloga između svih političkih aktera, bez obzira na stranačku pripadnost, razlike u pitanju svjetonazora ili pozicije u vlasti.
Je li HNS spreman podržati, primjerice, HDZ-ovu manjinsku Vladu?
Opet se vrtimo u krug manipulacijama kako bi HNS trebao biti pokriće za neuspjeh, neozbiljnost ili neodgovornost HDZ-a i Mosta. Ponovit ću, očekujem da će sastaviti Vladu, birači su im dali povjerenje za to, njihov savez je potpuno prirodan i vrijeme je da konačno počnu raditi. Znam da im nije lako preuzeti odgovornost, pogotovo kolegama iz Mosta, jer su u ovih godinu dana očito shvatili razliku između ispraznog moraliziranja i kadroviranja u drugim političkim strankama s jedne strane te preuzimanja odgovornosti za funkcioniranje države i živote građana s druge strane.
Podsjećam da su Boži Petrovu u kampanji bila puna usta reformi, pa sada očekujem da se s reformama i krene, da pokažu što znaju i što mogu, kako će hrvatskim građanima omogućiti bolji život, te da prestanu biti paraziti. Paraziti se hrane isključivo supstancom drugim, a svoju supstancu i sadržaj ne stvaraju. Tako vidim Most.
Kako komentirate postupak Kreše Beljaka, odnosno HSS-ovih pet zastupnika koji su već dali svoje potpise Andreju Plenkoviću?
HSS-ovi potpisi učvršćuju Vladu Andreja Plenkovića i Mosta i to je dobro, Hrvatska treba jednu čvrstu i stabilnu Vladu za provedbu svih programa i obećanja koja su izrečena u kampanji.
Hoće li i HNS učiniti isto?
U takvoj konstelaciji snaga naši su potpisi apsolutno nepotrebni.
A činjenicu da Most sada inzistira i na mjestu šefa parlamenta?
Inzistiranje na funkcijama u trenutku kada bi fokus trebao biti na proračunu za 2017., odnosno na popisu reformskih zakona s kojima bi Vlada počela svoj mandat, pojačava dojam da se radi o podjeli plijena. Ili se rasprava oko podjele funkcija koristi kao metoda odugovlačenja i odgađanja donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti. I jedna i druga mogućnost su jednako štetne za hrvatske građane.
Hoćete li podržati novog predsjednika Sabora i ako on bude iz redova Mosta?
Ako se jasno artikulira većina u Saboru, vjerujem da će onda i sve opozicijske stranke, uključujući i HNS, sukladno demokratskoj tradiciji u Hrvatskom saboru, glasati za predloženog kandidata za predsjednika Sabora. To naravno ne znači da bismo podržali Vladu ili njihov program.
Za Most ste nedavno rekli da je uveo trend ogađivanja, da se bave strukturama drugih stranaka. Na neki način ubrzali su odlazak Karamarka i Milanovića, bojite li se da ste i vi na redu?
Ne mislim da su Karamarko i Milanović otišli zbog Mosta, nego zbog odgovornosti za politiku koju su vodili, svatko na svoj način. Ponosan sam na politiku HNS-a i svoj doprinos kao predsjednika stranke i apsolutno se nemam čega bojati. Kada bih se bojao kleveta i neutemeljenih laži, vjerojatno se nikada ne bih bavio politikom u Hrvatskoj. Ali i tome će sigurno doći kraj, vjerujem da će već rezultati lokalnih izbora pokazati da građane zanimaju sposobni političari koji imaju znanja, iskustva, rezultate i viziju razvoja, a ne samoproglašeni mesije koji bi svoje poštenje dokazivali ocrnjivanjem konkurencije.
Jasno je da više nema Narodne koalicija. No vidite li prostora i za daljnju suradnju SDP-a i HNS-a na nacionalnoj razini, ali i lokalnoj razini?
Naravno da ima prostora za suradnju dviju opozicijskih stranaka u parlamentu. Međutim, za bilo kakav konkretniji odgovor na temu moguće suradnje u budućnosti potrebno je pričekati da završe unutarstranački izbori u SDP-u i da se vidi tko će, na koji način, s kojim programima i prioritetima voditi stranku. Tada možemo sjesti i razgovarati u kojoj mjeri su naš građansko-liberalni program i budući socijaldemokratski program kompatibilni i na koji način možemo surađivati.
Imate li svog favorita među devetero kandidata za šefa SDP-a?
Naravno da ne. Novi predsjednik SDP-a mora biti favorit članova svoje stranke, a ne predsjednika drugih političkih stranaka u Hrvatskoj.
Dok se oni bave sami sobom, vi se pripremate za lokalne izbore. Međutim, najave da u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu idete samostalno sa svojim gradonačelničkim kandidatima nisu dočekane s oduševljenjem u SDP-u. Hoćete li pokušati ostvariti dogovor sa SDP-om ili ne?
Kao što sam rekao, prvo treba pričekati kraj unutarstranačkih izbora u SDP-u. S druge strane, naš stav o lokalnim izborima vrlo je jasan – zanimaju nas najbolji kandidati koji najviše mogu napraviti za svoje sredine i život građana. Tamo gdje smo uvjereni da mi imamo najboljeg kandidata, sigurno ćemo stati iza njega, spremni i za samostalni izlazak, ali ako netko drugi po našem mišljenju ima boljeg kandidata, svakako smo spremni razgovarati.
Neki u SDP-u kažu da biste u tom slučaju mogli zaboraviti na dogovor o zajedničkom izlasku na parlamentarne izbore za četiri godine?
Oni koji to govore se ponašaju kao da je HNS na parlamentarne izbore u proteklih 25 godina koliko HNS postoji izlazio isključivo u koaliciji sa SDP-om iako se to prvi put dogodilo tek 2011. godine. Surađivali smo proteklih pet godina, s određenim usponima i padovima, ali svakako i jedni i drugi možemo biti ponosni na pozitivne pomake u Hrvatskoj koje smo ostvarili kroz zajedničku Vladu. Na sve ostale parlamentarne izbore od neovisnosti naovamo HNS je izlazio uglavnom samostalno.
Jeste li se vi konačno odlučili hoćete li biti kandidat za gradonačelnika Osijeka?
Svakako osjećam obvezu pomoći Osijeku da se razvije u ono što mora biti – moderan i progresivan srednjoeuropski grad, sjecište transverzala Zagreb – Beograd i Budimpešta – Sarajevo, istočna vrata Europe. Još uvijek u stranci nismo donijeli konačne odluke o kandidaturama na lokalnim izborima sljedeće godine, ali sam siguran da svom gradu mogu pomoći znanjem, iskustvom i kontaktima u svijetu biznisa i politike.
Jeste spremni podržati Peru Lučina u kandidaturi za gradonačelnika Rijeke?
Kao što rekoh, još uvijek u stranci nismo donijeli konačne odluke o kandidaturama na lokalnim izborima u svibnju sljedeće godine, ali Pero Lučin kao rektor trenutačno najuspješnijeg sveučilišta u Hrvatskoj svakako je osoba koja je potrebna hrvatskoj politici i osoba koja može pridonijeti razvoju.
Ima li istine u prozivkama tehničkog ministra Panenića da ste povećali kvote za vjetroenergiju i na taj način uzrokovali poskupljenje struje?
Naravno da nema. Po dolasku na mjesto ministra gospodarstva donio sam odluku o smanjenju proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana prema tada važećoj Energetskoj strategiji iz 2009. godine s 1200 na 400 MW, a sve da bih smanjio trošak za građane u razdoblju od 2013. do 2020. s 21 milijarde kuna poticaja proizvođačima na nešto manje od 14 milijardi kuna. Tada su me mediji optuživali da sam „eutanazirao obnovljive izvore energije“, ali sam ustrajao u svojoj odluci uvjeren da je 7 milijardi kuna uštede hrvatskim građanima vrednije od trenutačne medijske popularnosti.
Zbog činjenice da su mnogi investitori, računajući na postavljene okvire strateškim planom iz 2009. za razdoblje do 2020. započeli investicije, te da bi njihovo zaustavljanje moglo povući i zahtjeve za odštetu od države, ostavili smo prijelazno razdoblje do kraja 2013. godine kako bismo izbjegli moguće tužbe onih investitora koji su već u procesu investiranja u vjetroelektrane. S tim investitorima je HROTE sklopio ugovore o otkupu električne energije u iznosu od još 300 MW. Znači da nisam povećao s 400 na 700 MW, nego smanjio ukupne obveze države za plaćanje poticaja s 1200 umjesto na ciljanih 400 na ostvarivih 700, tako da je u konačnici količina električne energije proizvedene iz vjetroelektrana smanjena za 500 MW. Ponovit ću da je jedino u mom mandatu smanjena kvota za vjetroelektrane i smanjena cijena otkupa proizvedene energije. Nitko prije i nitko nakon mene nije donosio odluke koje bi smanjile obveze građana za obnovljive izvore energije. Pitanje je jesu li tvrdnje tehničkog ministra Panenića rezultat neznanja ili namjerne zlobe.
Koje biste rješenje danas predložili da ste u poziciji ministra, odnosno postoji li način da se izbjegne da HEP prebaci trošak na građane?
Podsjetit ću da je 2013. godine naknada za obnovljive izvore energije povećana čak sedam puta, ali građani to nisu osjetili jer smo smanjili cijenu električne energije, i to prvi put od samostalnosti Hrvatske. Ni danas nema razloga za drastično povećanje naknade odjednom, nego to treba napraviti postupno. Rješenje se može pronaći u činjenici da će rast naknada utjecati i na rast dobiti u HEP-u, a koje konkretno rješenje će se izabrati ovisi o sustavnom pristupu energetskoj politici u Hrvatskoj. Takva politika se ne može voditi izdvojenim pojedinačnim mjerama, nego isključivo sustavno, kao sastavni dio šire slike, ali za to je potrebno suštinsko razumijevanje energetskog okruženja i znanje kako upravljati cjelokupnim energetskim sustavom u Hrvatskoj, što naravno nije slučaj kod kolege Panenića.
Nadam se da će svaki razdjelnik završiti u rektumu druga sa fotke...Izgovaranje njegovog imena stvara mi proljev.