1. Što kažete na Vladin paket mjera zaštite kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, vrijedan 21 milijardu kuna?
S obzirom na energetsku krizu, na koju ni građani ni gospodarstvo nisu mogli utjecati, od Vlade se i očekivalo da ide s paketom pomoći. Premijera Plenkovića i bivšeg ministra financija Marića već smo kod onog prijašnjeg paketa mjera upozoravali da moraju postojati određeni osigurači i nadzor kako neki krizu ne bi iskoristili samo za povećanje dobiti, no oni nam tada rekoše da smo mi tržišno gospodarstvo. Ovo što se sada događa pokazalo je da smo bili u pravu, da se reagirati i nadzirati mora.
Najspornije su plaće. Ključni segment koji može ublažiti inflaciju, koja je dosegnula 13%, jest povećanje plaća, a nemir se već prije unio jer su poslodavci sami stvarali kriterij za isplate vezane uz dodatke, a iz tog dijela novca radniku ništa ne ide u mirovinsku i zdravstvenu osnovicu. I zato smo predlagali, ako Vlada već podilazi poslodavcima, neka onda država podmiri trošak za mirovinsko osiguranje i neka se povećaju osnovice za plaće radnika.
Neka se sklope sektorski kolektivni ugovori te se tako povećanjem plaća obuhvati veći broj radnika, što je izlaz za državni, javni i privatni sektor. Valja istaknuti da je na razini EU isplata dividendi rasla sedam puta više nego što je raslo povećanje plaća. Znači, ne može se reći da nema prostora za povećanja plaća.
2. Osim prehrambenih proizvoda kojima su cijene definirane i ograničene, je li paket trebao obuhvatiti još neke?
U ovom su paketu oni proizvodi koji su najviše potrebni i na koje ide najviše mjesečnog dohotka, no nakon što se trgovcima omogućilo da mogu dvojno izražavati cijene prije 1. rujna, svi su trgovci dignuli sve cijene od 10 do 20 posto. I ono što je sad vraćeno nije vraćeno na realnu cijenu, nego na višu. To se nije smjelo dogoditi. Vlada je propustila spriječiti da trgovci napušu sve cijene. A ni oni od toga neće imati neke koristi ne bude li povećanja plaća i mirovina.
3. Da bi se koliko-toliko normalno i pristojno preživjelo ovu krizu i divljanja cijena, koliko bi trebale porasti plaće i mirovine?
Već uoči 1. svibnja poslali smo jasan zahtjev da bi do početka 2026. prosječna plaća trebala biti 1500 eura, a ona minimalna 750 eura. Kako mirovine prate rast plaća, onda bi i one po istom principu trebale rasti. Uzmemo li prosječne i minimalne plaće u eurozoni, Hrvatska je na pretposljednjem mjestu.
>> VIDEO Dobio račun u kafiću pa se iznenadio: Naplaćivanje čaše vode iz pipe?!
A eto i njega... Naravno da će se povećati plaće u javnim strukturama. Sve će se to novim porezima platiti.