Najmanje su četiri osobe poginule, a deset je ranjeno u četvrtak u ruskom raketiranju Hersona, iz kojeg su se ruske snage povukle prije dva tjedna, rekao je guverner te regije u Ukrajini koja je velikim dijelom bez struje i vode dan nakon brojnih ruskih napada na energetsku infrastrukturu.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
22:53 - Tijekom sastanka s majkama vojnika, ruski vođa Vladimir Putin usporedio je gubitke zemlje tijekom invazije na Ukrajinu s brojem ljudi koji su umrli u prometnim nesrećama i iz razloga povezanih s alkoholom.
"U našoj zemlji u prometnim nesrećama (godišnje) pogine oko 30.000 ljudi. Otprilike isto toliko umre od alkohola", rekao je. "Svi smo mi smrtni i svi ćemo jednog dana napustiti ovaj svijet. To je neizbježno."
Ukrajinske oružane snage procjenjuju gubitke Rusije od 24. veljače na 86.150 vojnika. Procijenjeni broj poginulih ruskih i savezničkih vojnika najveći je koji je Rusija pretrpjela od sovjetske invazije na Afganistan ili vjerojatno od Drugog svjetskog rata.
22:45 - U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, predsjednik Volodimir Zelenski u petak je kritizirao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su zbog ruskih napada ostali bez struje i vode.
Uslijed ruskih raketnih udara na energetsku infrastrukturu, vlasti su otvorile tisuće tzv. centara nepobjedivosti u kojim se ljudi mogu zgrijati, dobiti vodu, internet i telefon.
U večernjem obraćanju, Zelenski je sugerirao da gradonačelnik Vitalij Kličko i njegovi suradnici nisu učinili dovoljno. "Nažalost, lokalne vlasti nisu obavile dobar posao u svim gradovima. Posebno je puno pritužbi bilo u Kijevu...Da budem blag, treba više raditi", rekao je predsjednik.
"Molim obratite pažnju, ljudima u Kijevu treba više pomoći, brojni su bez struje 20, 30 sati. Očekujemo od gradonačelnika kvalitetan posao", dodao je. Zelenski je također kritizirao one koji su, kako je rekao, lagali u službenim izvještajima, ali nije naveo na što konkretno misli. Dosad je otvoreno više od 4000 centara.
Radi se o neuobičajenom izjavama, budući da je Zelenski od početka rata pokušavao ostaviti dojam nacionalnog jedinstva i obično je hvalio druge dužnosnike.
Kličko, 51-godišnji bivši boksač, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. Njegov ured zasad nije reagirao.
22:43 - Više od šest milijuna kućanstava ostalo je bez struje u Ukrajini u petak, dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Večeras (petak) prekid u opskrbi električnom energijom nastavlja se u većini oblasti i u Kijevu. Više od šest milijuna kućanstava ukupno" a u srijedu, kada su se dogodila masovna raketiranja, bilo ih je 12 milijuna, rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju.
Kijev - s nekih 600.000 kućanstava što su tijekom večeri ostala bez struje - s okolicom, te oblasti Odesa (na jugu), Ljviv, Vinicja (zapad) i Dnjipropetrovsk (istok) najpogođeniji su prekidom opskrbe, dodao je, pozivajući Ukrajince na štednju struje na područjima na kojima se opskrba normalizirala.
Strategija Moskve koja se sastoji u razaranju ukrajinskih energetskih postrojenja koje se može pratiti od listopada nakon vojnih poraza na terenu, "ratni je zločin", ocijenili su zapadni saveznici Ukrajine. "Zločinom protiv čovječnosti" nazvao ju je predsjednik Zelenski koji je ranije tijekom dana posjetio Višhorod, sjeverno od Kijeva, gdje je u zračnim udarima u srijedu šest osoba poginulo, a desetci su ranjeni.
Ruska vojska ispalila je u srijedu oko 70 projektila i bespilotnih letjelica na Ukrajinu, tvrdi Kijev. Kao i u prethodnim napadima, mete su uglavnom bili energetski objekti. Kremlj otvoreno priznaje da ruski napadi teško pogađaju ukrajinske civile. Ukrajinsko vodstvo moglo bi lako okončati patnje civila "ispunjavanjem zahtjeva ruske strane", rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija ne granatira javne objekte, ustvrdio je Peskov. "Nije bilo i nema napada na društvene objekte", rekao je Peskov, unatoč razaranjima bolnica, škola i domova.
18:07 - Vidovnjaci na ruskoj državnoj televiziji iznose svoja razmišljanja o krizi u Ukrajini koja ulazi u deseti mjesec. Snimka koju je podijelio novinar BBC-ja Francis Scarr prikazuje sudionike panela kako raspravljaju o ratu koji je u tijeku i njihovim predviđanjima za budućnost.
If Russians don't want to watch the endless political talk shows any more, they can tune into something a bit lighter
— Francis Scarr (@francis_scarr) November 25, 2022
Oh wait... pic.twitter.com/RVihtSFMyx
Jedan vidovnjak navodi da će se krajem 2023. ili 2024. dogoditi "neka vrsta kolapsa Zapada". Kažu dalje: Ukrajina više neće postojati u obliku na koji smo navikli u posljednjih 30 godina. Jedna je vidovnjakinja izjavila kako "ono kroz što svi prolazimo, posebno mislim na čovječanstvo i našu zemlju, zove se 'duhovni rast'". Dok druga tvrdi da će "u 2025. Rusija postati oaza svjetla. Svi će težiti da dođu ovdje, ali neće svi imati priliku."
15:58 - Guverner regije Herson Jaroslav Janušević objavio je kako se "zbog stalnog ruskog granatiranja" evakuiraju bolnički pacijenti iz Hersona.
Djeca u hersonskoj regionalnoj kliničkoj bolnici bit će prevezena u Mikolajiv, a 100 pacijenata iz regionalnog psihijatrijskog centra sada će se liječiti u Odesi, prenosi The Guardian.
15:50 - Ruski vojnici koji poginu u borbama u Ukrajini "pripadaju državi", rekao je regionalni guverner Irkutska Igor Kobzev na sastanku s majkama poginulih vojnika.
Citirajući riječi vlastite majke koje mu je uputila kada je upisao vojnu akademiju, Kobzev (56) je rekao: "Od sada ne pripadaš meni, pripadaš državi".
Irkutsk governor Igor Kobzev held a meeting with the mothers of mobilised men killed in Ukraine
— Francis Scarr (@francis_scarr) November 24, 2022
He "consoled" them by telling them that their sons belonged not to them, but to the Russian state pic.twitter.com/q1yvlJorQE
Kobzev je dodijelio medalje majkama poginulih vojnika i ustvrdio da je samo 28 osoba iz Irkutske oblasti umrlo u Ukrajini. Neovisni mediji koji prate pogibiju ruske vojske kažu da su iz te regije u Ukrajini od veljače poginula 122 vojnika, prenosi The Moscow Times.
14:47 - Njemačka će podržavati Ukrajinu koliko god to bude potrebno, izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz, devet mjeseci nakon početka ruske agresije na tu zemlju.
"Ukrajina može računati na to da ćemo joj nastaviti pružati opsežnu financijsku i humanitarnu pomoć, kao i potporu u oružju koliko god to bude potrebno", rekao je Scholz u intervjuu njemačkom časopisu Focus u petak.
Njemačka je jedna od zemalja koje najviše pomažu Ukrajini. To se odnosi i na isporuke oružja, među kojim su samohodne haubice i proturaketni tenkovi Gepard. Kancelar je uz to spomenuo i višecijevne raketne bacače i sustav protuzračne obrane IRIS-T.
Scholz nije želio nagađati koliko će rat u Ukrajini trajati, ali je naglasio da "Rusija taj rat ne smije dobiti". Također, po njegovim riječima, ne smije biti upotrebe nuklearnog oružja, što je jasno rekla i međunarodna zajednica.
Upitan o tome je li ruski predsjednik Vladimir Putin ratni zločinac, Scholz je rekao da "rat u Ukrajini krši sva pravila međunarodnog prava i Vladimir Putin je odgovoran za taj rat". "Tamo su počinjeni nevjerojatno okrutni ratni zločini", kazao je njemački kancelar dodavši da će Njemačka pomoći u rješavanju zločina, identificiranju odgovornih i pozivanju na odgovornost.
Scholz je ocijenio da trenutna strategija Rusije u ratu ne donosi rezultate. Pokušaj ruske vojske da teškim raketnim napadima slomi ukrajinski duh otpora očito ne uspijeva, unatoč strašnim razaranjima, dodao je.
Ruska nada o tome da bi masovno kretanje izbjeglica koje bježe iz Ukrajine moglo ugroziti potporu europskih zemalja "također se pokazuje pogreškom", istaknuo je kancelar.
Međutim, nije jasno kakve će zaključke Rusija izvući iz svog neuspjeha. "Trenutno se to ne mogu pouzdano predvidjeti", rekao je Scholz.
14:28 - Sjedeći sa skupinom majki ruskih vojnika ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da Moskva dijeli bol onih koji su izgubili svoje sinove. "Želio bih da to znate, da ja osobno i cijelo vodstvo zemlje dijelimo vašu bol", rekao je Putin.
"Razumijemo da ništa ne može zamijeniti gubitak sina - posebno za majku", rekao je Putin, teško dišući i često nakašljavajući se. "Dijelimo ovu bol."
Putin je rekao da nimalo ne žali što je pokrenuo ono što naziva ruskom "specijalnom vojnom operacijom" protiv Ukrajine i smatra rat prelomnim trenutkom kada se Rusija konačno suprotstavila arogantnoj zapadnoj hegemoniji nakon desetljeća poniženja.
13:31 - Ruski predsjednik Vladimir Putin susreo se s majkama ruskih vojnika raspoređenih u Ukrajini.
Poručio je majkama da ne vjeruju svemu što vide na televiziji ili pročitaju na internetu, ustvrdivši da o sukobu kruže mnoge laži.
Na unaprijed snimljenom sastanku rekao je da rusko vodstvo dijeli bol obitelji koje su izgubile voljene i da ništa ne može zamijeniti agoniju gubitka sina.
13:24 - Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnik potvrdio je smrt iranskih vojnih savjetnika na Krimu. Izvještaji u izraelskim medijima govore da je 10 ljudi ubijeno u udarima ukrajinske vojske na području pod ruskom okupacijom u listopadu.
Oleksiy Danilov, tajnik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, rekao je za The Guardian da su iranski vojni savjetnici ubijeni, ali nije rekao koliko. Dodao je da su Iranci bili na Krimu kako bi obučavali ruske snage za korištenje naoružanih bespilotnih letjelica Shahed-136 koje je Moskvi isporučio Teheran.
"Ne biste trebali biti tamo gdje ne biste trebali biti", rekao je Danilov novinama.
"Bili su na našem teritoriju. Nismo ih pozvali ovdje, a ako surađuju s teroristima i sudjeluju u uništavanju naše nacije, moramo ih ubiti", kazao je.
Teheran je isprva negirao prodaju iranskih bespilotnih letjelica Rusiji, ali je kasnije ustvrdio da je isporučio "mali broj" oružja Moskvi nekoliko mjeseci prije početka invazije. Poriče slanje iranskih instruktora u pomoć ruskim snagama na Krimu.
13:00 - Odluku o tome hoće li Ukrajini poslati sustav Patriot za protuzračnu obranu donose zemlje pojedinačno, rekao je u petak glavni tajnik NATO-a komentirajući poljski zahtjev upućen Njemačkoj da Ukrajinu opskrbi tom vrstom oružja.
Berlin je ponudio Varšavi sustav Patriot kako bi joj pomogao u boljoj obrani njezina zračnog prostora pošto je prošlog tjedna zalutala raketa usmrtila dvije osobe u Poljskoj, no poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak pozvao je Njemačku da umjesto Poljskoj takvo oružje pošalje Ukrajini.
U četvrtak je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht odbacila takav zahtjev.
Sustav Patriot namijenjen je za uporabu na prostoru zemalja članica NATO-a i bilo kakva uporaba izvan tog područja zahtijevala bi prethodno usuglašavanje Saveza s članicama, rekla je.
Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u petak da odluka leži na samim članicama.
"Specifične odluke o specifičnim sustavima donose se na nacionalnoj razini", rekao je Stoltenberg novinarima u Bruxellesu.
"Ponekad postoje sporazumi s krajnjim korisnicima pa je potrebno konzultirati se s drugim saveznicima. No u konačnici odluku donose nacionalne vlade", rekao je.
Sustav Patriot proizvodi američka tvrtka Raytheon.
Odgovarajući na pitanje o riziku da NATO postane strana u sukobu bude li poslao Patriot Ukrajini, Stoltenberg je rekao da su saveznice već isporučile napredno oružje Kijevu bez osoblja.
"Kada su stručnjaci bili potrebni za upravljanje takvim sustavima, bilo da je riječ o protuzračnoj obrani ili naprednim topničkim sustavima, za Ukrajince se organizirala obuka u zemlji članici NATO-a", rekao je.
12:00 - UN je rekao da su videosnimke koje navodno prikazuju ukrajinske vojnike kako pucaju u ruske ratne zarobljenike "vrlo vjerojatno autentične", prema preliminarnoj analizi. Čini se da snimka prikazuje pogubljenje 11 ruskih vojnika koji su se predali u ukrajinskoj istočnoj regiji Luhansk.
Ruski vojnici leže na zemlji u očitoj predaji, prije nego što se jedan pojavi iz pozadine i otvori vatru. Ukrajinski vojnici uzvraćaju vatru, prije nego što se video prekine i vide se isti ruski vojnici kako leže mrtvi na zemlji.
Međutim, video je na mjestima montiran pa je teško zaključiti što se točno dogodilo, piše Sky News.
11:53 - Sve nuklearne elektrane u dijelu Ukrajine koji je pod kontrolom vlade ponovno rade i priključene su na glavnu elektroenergetsku mrežu, priopćio je državni dobavljač energije Ukrenergo.
Njegov izvršni direktor Volodimir Kudrytskyi rekao je da će, ako se stvari nastave, isključenja struje biti najavljena unaprijed, a ne u hitnim slučajevima.
11:50 - Tijekom posljednjih devet mjeseci rata Rusija je potrošila 82 milijarde dolara (68 milijardi funti) na svoju invaziju, prema Forbesu. Prihodi ruskog proračuna prošle su godine iznosili 281 milijardu funti što znači da je Moskva potrošila četvrtinu svog godišnjeg proračuna na rat. Ova procjena uključuje samo izravne troškove ruske vojne operacije, a ne uključuje troškove obrane ili ekonomske gubitke uzrokovane sankcijama Zapada.
Nvaodi se i da se prihodi federalnog proračuna Rusije od izvoza nafte i plina smanjuju, nakon što je izgubila većinu europskog tržišta plina. To se događa jer su se troškovi rata ove jeseni udvostručili, a sukob zahtijeva najmanje 10 milijardi dolara mjesečno.
Troškovi nastali invazijom uključuju plaće za trupe, naknade za mrtve i ranjene, kupnju ili proizvodnju oružja i streljiva te zamjenu izgubljene opreme. Forbes kaže da se iznos odštete za mrtve i ranjene procjenjuje na više od 3,5 milijardi dolara (2,9 milijardi funti) u posljednjem mjesecu rata.
Izračunato je da je Rusija koristila 10.000 do 50.000 granata dnevno, s prosječnom cijenom granate sovjetskog kalibra od oko 1000 dolara (826 funti). Stoga se potrošnja Rusije procjenjuje na više od 5,5 milijardi dolara (4,5 milijardi funti) samo na opskrbu topništvom.
11:40 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u petak Europu da zadrži jedinstvo protiv ruskog rata i da značajno ograniči cijenu ruske nafte.
"Nema podjele, nema raskola među Europljanima i to moramo sačuvati. Ovo je naša misija broj jedan ove godine", rekao je Zelenskij u obraćanju videovezom na konferenciji u Litvi.
"Europa pomaže sama sebi. Ne pomaže Ukrajini da se suprotstavi Rusiji, ovo pomaže Europi da se suprotstavi ruskoj agresiji", dodao je.
Veći dio Ukrajine ostao je bez grijanja i struje nakon najrazornijih ruskih zračnih napada na njezinu energetsku mrežu, a stanovnici Kijeva upozoreni su da se pripreme za nove napade i opskrbe se vodom, hranom i toplom odjećom.
Vlade Europske unije bile su u četvrtak podijeljene oko toga na kojoj razini ograničiti ruske cijene nafte kako bi se ograničila sposobnost Moskve da financira rat, a Zelenskij je pozvao čelnike EU-a da dogovore najniži prijedlog od 30 dolara.
"Smanjenje cijena je vrlo važno. Slušamo o (prijedlozima da se gornja granica po barelu postavi na) 60 ili 70 dolara. Takve riječi više zvuče kao ustupak (Rusiji)", upozorio je Zelenskij.
"No jako sam zahvalan našim baltičkim i poljskim kolegama na njihovim prijedlozima, sasvim razumnim, da se cijena ograniči na 30 dolara po barelu. To je puno bolja ideja", dodao je ukrajinski predsjednik.
Članice EU-a u srijedu nisu uspjele postići dogovor o ograničenju cijene ruske nafte jer su zemlje podijeljeno gledale na prijedlog skupine G7 - ograničenje od 65 do 70 dolara po barelu.
Poljska želi da gornja granica iznosi 30 dolara, uz argument da bi uz ruske troškove proizvodnje koje se procjenjuju na 20 dolara po barelu, prijedlog G7 omogućio previše profita Moskvi. Litva i Estonija podržavaju Poljsku.
10:44 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg jutros je govorio na tiskovnoj konferenciji uoči sastanka ministara vanjskih poslova u Rumunjskoj sljedećeg tjedna. Stoltenberg je rekao da će nastaviti svoju potporu Ukrajini i povećati "nesmrtonosnu" pomoć, prenosi Reuters.
“NATO će nastaviti stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Nećemo odustati. Mnogi ratovi završavaju pregovorima, ali ono što se događa za pregovaračkim stolom ovisi o onome što se događa na bojnom polju, kazao je novinarima.
Dodao je da "nema trajnog mira" ako Rusija pobijedi, a također je rekao da Finsku i Švedsku treba pozdraviti kao "punopravne" članice saveza.
9:40 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da Rusiju treba istisnuti s cijelog teritorija njegove zemlje - uključujući i Krim.
"Moramo vratiti sve zemlje... jer vjerujem da je bojno polje put kada nema diplomacije. Ako ne možete u potpunosti vratiti svoju zemlju, rat je jednostavno zamrznut. Pitanje je vremena kada će se nastaviti", kazao je Zelenski za Financial Times
Također je priznao da se sudbina Krima sve više pojavljuje na međunarodnom dnevnom redu.
"Razumijem da su svi zbunjeni situacijom i onim što će se dogoditi s Krimom. Ako nam je netko spreman ponuditi način u vezi s deokupacijom Krima nevojnim sredstvima, ja ću biti samo za", rekao je.
"Ako rješenje ne uključuje deokupaciju, nitko ne bi trebao gubiti vrijeme na ovo. To je gubitak vremena", dodao je.
9:13 - Istrošene jedinice elitnih ruskih padobranaca poslane su u Donbas nakon povlačenja iz grada Hersona. Britanska vojna obavještajna služba rekla je da su jedinice VDV-a, među najboljim vojnicima Kremlja, vraćene u bitku unatoč tome što su ozbiljno oslabljene nakon devet mjeseci rata, piše Telegraph.
“Neke postrojbe VDV-a vjerojatno su pojačane mobiliziranim pričuvnicima”, priopćilo je Ministarstvo obrane.
"Iako će ovo loše obučeno osoblje oslabiti navodno elitnu sposobnost VDV-a, Rusija će te jedinice vjerojatno i dalje rasporediti u sektore koji se smatraju posebno važnima", kažu obavještajci.
Ruske snage VDV bile su dio ruske obrane Hersona na jugu Ukrajine. Ruske snage su se ovog mjeseca povukle iz grada jer je postalo preteško za opskrbu.
8:17 - Ruske ratne napore u Ukrajini "karakterizira" zbunjenost rezervista oko podobnosti za službu koji nemaju odgovarajuću obuku i opremu, stoji u izvješću Ministarstvu obrane Ujedinjenog Kraljevstva. Kažu da neki rezervisti moraju služiti s "ozbiljnim kroničnim zdravstvenim problemima" jer su pozvani tijekom objave Vladimira Putina o "djelomičnoj mobilizaciji".
Vojnici su vjerojatno imali teške gubitke dok su kopali rovove u blizini grada Svatove u Luhanskoj oblasti dok su bili pod teškom topničkom vatrom. Dodaje se da su ruski rezervisti ubijeni u velikom broju u frontalnim napadima na dobro branjena ukrajinska područja u blizini Bakhmuta u regiji Donjecka. Oba područja su u istočnoj Ukrajini, prema granici s Rusijom, navodi se i zvješću.
Velika Britanija vjeruje da će Kremlj vjerojatno biti zabrinut za obitelji rezervista koji će riskirati uhićenje prosvjedujujući.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 25 November 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) November 25, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/JmQJ9ovBb9
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/wz2UeI268x
8:12 - Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je na nove napade. "Razumijemo da bi se ovakvi raketni napadi mogli ponoviti. Moramo biti spremni za bilo kakav razvoj događaja", rekao je.
8:00 - Sustav protuzračne obrane aktiviran je u gradu Armiansk na Krimu, citirala je novinska agencija TASS izjavu lokalnog gradonačelnika. Regija južne Ukrajine pripojena je Rusiji 2014. i još uvijek je pod kontrolom Moskve.
Čini se da je Ukrajina, naoružana s više dalekometnih oružja, posljednjih mjeseci izvela napade na vojne ciljeve na Krimu. U listopadu je ruski vodeći brod na Crnom moru vjerojatno oštećen u napadu dronom u krimskoj luci Sevastopolj. Moskva poluotok smatra ruskim, ali Ukrajina je signalizirala da želi vratiti taj teritorij.
7:56 - Ukrajina je u četvrtak obnovila opskrbu vodom u Kijevu, dan nakon ruskih raketnih napada diljem zemlje, dok se komunalne službe bore da potpuno uspostave opskrbu električnom energijom u glavnom gradu.
Nakon snažnih napada na ukrajinsku infrastrukturu u srijedu, opskrba vodom u gradu s tri milijuna stanovnika potpuno je kolabirala zbog nestanka struje. U mnogim dijelovima glavnoga grada otkazao je sustav gradskog grijanja i nije bilo struje, interneta, mobilne veze. Dijelovi Kijeva bili su bez električne energije i u četvrtak poslijepodne.
Zamjenik šefa predsjedničkog ureda Kirilo Timošenko imao je optimističnu poruku. "Zapravo, sva područja Ukrajine su opskrbljena električnom energijom", rekao je Timošenko za ukrajinsku televiziju u četvrtak, ali nije precizirao koliko Ukrajinaca ponovno ima struju.
Na vrhuncu je čak 70 posto grada bilo bez struje, napisao je gradonačelnik Vitalij Kličko ranije na Telegramu.
Komunalne službe radile su bez prestanka na sanaciji štete, ali opskrba Kijeva električnom energijom ovisi i o stabilnosti cjelokupnog energetskog sustava u Ukrajini, rekao je gradonačelnik.
Ruska vojska ispalila je u srijedu oko 70 projektila i bespilotnih letjelica na Ukrajinu, tvrdi Kijev. Kao i u prethodnim napadima, mete su uglavnom bili energetski objekti.
U ruskom granatiranju Hersona u četvrtak ubijeno je sedam osoba, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič. Dvadesetak ljudi ozlijeđeno je u požaru koji je zahvatio neboder nakon što je bombardiran.
Zelenski pohvalio ukrajinski duh
U redovnom video obraćanju u četvrtak, predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je Ukrajince za duh otpora u ruskoj invaziji.
"Izdržali smo devet mjeseci sveopćeg rata i Rusija nije pronašla način da nas slomi. I neće ga naći", rekao je ukrajinski čelnik.
Zelenskij je priznao i koliko je teško bilo obnoviti opskrbu strujom i vodom nakon napada na civilne ciljeve u srijedu, koje je nazvao "osvetom onih koji su izgubili".
Kremlj otvoreno priznaje da ruski napadi teško pogađaju ukrajinske civile. Ukrajinsko vodstvo moglo bi lako okončati patnje civila "ispunjavanjem zahtjeva ruske strane", rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija ne granatira javne objekte, ustvrdio je Peskov. "Nije bilo i nema napada na društvene objekte", rekao je Peskov, unatoč razaranjima bolnica, škola i domova.
Sigurnost nuklearne elektrane
U međuvremenu sigurnost ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja ostaje problem. Ruska državna tvrtka Rosatom za nuklearnu energiju podržava stvaranje zaštitne zone oko elektrane prema prijedlogu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali samo pod ruskim uvjetima.
"Vjerujemo da nam je potrebna. Parametri su jasni i razgovaralo se sa šefom IAEA-e Rafaelom Grossijem", rekao je šef Rosatoma Aleksej Lihačev novinskoj agenciji Interfax. Iznio je svoje prijedloge o tome kako bi zona funkcionirala, uključujući i to da Ukrajini neće biti dopušteno pucati na zonu ili je pokušati vratiti.
"Zauzvrat, to je jasno, Rusija neće postaviti nikakvo ofenzivno oružje ili snage, već samo sredstva za fizičku zaštitu i nadzor postrojenja", rekao je Lihačov.
Grossi predlaže da ni jedna strana ne smije pucati na elektranu i da se u njoj ne smije nalaziti nikakvo oružje koje bi moglo doprinijeti napadu na nju, rekli su diplomati u Beču za dpa.
7:27 - Ruski napadi oštetili su bolnicu u Zaporižju tijekom noći, rekao je guverner regije Oleksandr Starukh na Telegramu.
"Neprijatelj je ponovno napao predgrađa Zaporižja. Ovog puta rakete su pale u blizini bolnice. Ljudi srećom nisu ozlijeđeni, što se ne može reći za zgradu. Deseci su razbijenih prozora", napisao je.
7:10 - Volodimir Zelenski je rekao da je opskrba električnom energijom i dalje teška u velikim dijelovima zemlje nakon što je Rusija ispalila još projektila na ukrajinsku električnu mrežu. Procjenjuje se da je oko 50% energetskih postrojenja u zemlji bilo pogođeno nedavnim napadima.
7:00 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u četvrtak navečer da neće slati svoju vojsku na područje Ukrajine jer to ne bi ništa riješilo, objavio je Sputnjik.
Lukašenko je bjeloruskim novinarima kazao kako neće uvoditi svoju vojsku u Ukrajinu jer za to nema potrebe. Istaknuo je da bi trenutno mogao, na tom području, aktivirati od 35 do 40 tisuća vojnika, no da to neće riješiti problem.
Rekao je i da SAD ne želi mirovne pregovore vezane uz situaciju u Ukrajini, kao i da se Amerikanci samo boje nuklearnog sukoba.
Po njemu SAD vlada preko Poljske i boji se isključivo nuklearnog oružja čije bi korištenje, tvrdi, krajnje uzavrelo situaciju.
Naglasio je i da treba razumno pregovarati, odnosno razgovarati o postizanju mira.
Nešto ranije istaknuo je da vodstvo Ukrajine treba poduzeti korake za okončanje rata, ako ne želi uništenje zemlje i smrt ogromnog broja ljudi.
6:55 - Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly najavio je paket "praktične" potpore za pomoć Ukrajini tijekom zime.
Velika Britanija će u zemlju poslati još 35 vozila hitne pomoći, uključujući 24 vozila hitne pomoći i šest oklopnih vozila. Dodatnih 3 milijuna funti bit će osigurano za ponovnu izgradnju lokalne infrastrukture, uključujući škole i skloništa, kao i dodatna sredstva za potporu osobama koje su preživjele seksualni napad.
6:50 - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je željela uspostaviti europski format za razgovore koji bi uklučili i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi se postiglo rješenje o o napetosti uz ukrajinsku granicu prije nego se povukla s dužnosti.
U razgovoru za časopis Der Spiegel Merkel je rekla da je pokušavala ustanoviti format ljeti 2021. godine.
"No nisam više imala autoritet da to poguram, jer u konačnici svi su znali: ona ujesen odlazi s dužnosti".
Merkel je svoj odlazak s dužnosti najavila mjesecima prije parlamentarnih izbora u rujnu u Njemačkoj. Sastavljanje koalicije potrajalo je i konačna primopredaja vlasti dogodila se u prosincu.
Rusija je invaziju na Ukrajinu počela 24. veljače, nešto više od dva mjeseca poslije.
U kolovozu 2021. Merkel je putovala u Moskvu što je bio njezin posljednji službeni posjet ruskoj prijestolnici, a za Der Spiegel otkrila je kako se tada osjećala. "Taj osjećaj je bio potpuno jasan. Što se političke moći tiče vi ste gotovi. A Putinu je samo moć važna", rekla je.
Merkel je bila pokretač Normandijskog formata, okvira dogovorenog sredinom 2014. koji je obuhvatio Njemačku, Francusku, Rusiju i Ukrajainu nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima u veljači te godine.
Format je iznjedrio Sporazume iz Minska krajem 2014. te početkom 2015. koji nikada nisu bili potpuno primijenjeni.
Otkako je napustila dužnost kritičari spočitavaju bivšoj kancelarki da je Njemačku učinila previše ovisnom o ruskim energentima, posebno o plinu.
Prije odlaska s kancelarske dužnosti Merkelina vlada bila je pod snažnim pritiskom saveznika, ponajprije Sjedinjenih Država koje su tražile da prekine proces izdavanja dozvola za rad plinovoda ispod Baltičkog mora. Taj projekt je napušten otkako je počela ruska invazija.
Jadne majke koje moraju biti u društvu krvnika koji ubija njihovu djecu i čija djeca čine grozne zločine nad nevinom djecom, ženama, ljudima. To je čin diktature i tiranije nad ruskim narodom, majkama.