Još prije nekoliko godina pojam otmica podrazumijevao je nekoliko maskiranih otmičara s pištoljima u rukama koji žrtvu na silu guraju u automobil, a potom traže otkupninu u neoznačenim novčanicama... Danas se otmice najčešće izvode nešto drugačije. Ne otimaju se ljudi niti im se režu uši kao dokaz da se nalaze u zatočeništvu, a otkupnina se ne plaća u dolarima ili eurima. Danas se otimaju podaci na računalima, a otkupnina se isplaćuje u bitcoinima.
Sofisticirana otmica
Kriminalcima je danas jednostavnije i sigurnije provaliti u računalo neke kompanije nego organizirati fizičku otmicu njena vlasnika. Procjenjuje se da su hakeri u posljednjih nekoliko godina provalili u više od milijun raznih računalnih sustava blokirajući pristup podacima i tražeći otkupninu kako ih ne bi trajno uništili. Ne traže isplatu u fizičkom novcu, nego u bitcoinima, virtualnoj valuti kojoj nije moguće ući u trag i, što je podjednako bitno, čija je transakcija neopoziva.
Žrtve bi teoretski mogle na PayPalu ili kad plaćaju kreditnom karticom opozvati plaćanje nakon što ponovo dobiju pristup datotekama na svom računalu, no s bitcoinom to je nemoguće.
Upravo zbog toga je bitcoin kao sredstvo plaćanja svojedobno preferirao i Ross Ulbricht, tridesetjednogodišnji Amerikanac kojemu u ovom trenutku prijeti kazna doživotnog zatvora jer je proteklih godina organizirao Silk Road, najveću svjetsku internetsku trgovinu zabranjenih proizvoda i usluga na kojoj se mogla kupiti bilo kakva droga ili naručiti ubojstvo.
Bitcoin je kao valutu pri računalnim otmicama prvi sredinom 2013. godine koristio virus CryptoLocker koji bi enkriptirao sve dokumente na žrtvinu računalu, a potom nudio ključ za dešifriranje u zamjenu za plaćanje bitcoinima. Kada je otkriven i uhićen čovjek koji je stajao iza CryptoLockera, tridesetogodišnji ruski programer Evgenij Bogačev, pokazalo se da je njegov virus zarazio više od 234 tisuće računala diljem svijeta.
Rat ne koči suradnju
Računalni programi kojima hakeri danas otimaju datoteke puno su napredniji od CryptoLockera, a broj zaraženih računala mjeri se u milijunima. No jedno je ostalo isto. Svi otmičari traže isplatu u bitcoinima.
Prema podacima koje je prikupila tvrtka za sigurnost ne mreži Sophos, samo u posljednjih mjesec dana jedna cyber banda, čiji su vođe smješteni u Ukrajini i Rusiji, prikupila je otmicama podataka 16,5 milijuna dolara.
Sukob između Kijeva i Moskve kriminalcima očito nije prepreka za suradnju i zajedničke cyber napade, a iznosi koji se od žrtava traže za povratak otetih dokumenata najčešće se kreću u rasponu od 10 do 20 tisuća dolara po jednoj bazi podataka.
>> Bitcoin: Nije opipljiv ni služben, ali mu vrijednost vrtoglavo raste
>> Hrvatska dobila svoj prvi bitcoin bankomat
Zato pametne firme sve vazne podatke cuvaju na dobrom starom papiru,a tupani nek placaju virtualnim novcima.