Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Novi život baštine

Komforni hoteli u donedavno ruševnim dvorcima i kurijama

Orahovica
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
1/5
06.07.2018.
u 12:00

Priča o obnovi plemićkih posjeda u ovoj je županiji počela prije pet godina, za što je stiglo već više od 130 milijuna kuna iz EU

Kada je grof Elemir pl. Janković zaprosio mađarsku plemkinju, umjesto pristanka, uslijedio je “hladan tuš”. Grofica se odbila udati u Suhopolje jer ono, kritizirala je, ne sliči na veleposjed. Kako bi ju privolio, Elemir je zasadio prekrasan perivoj. Ipak, vrijeme je odradilo svoje pa se grof poslije silno zaljubio u Ilku, upraviteljevu kćer. Veliku je ljubav prema toj služavki okrunio brakom, iako mu se otac Aladar toliko tome protivio da ga je jednom prigodom u lovu – pred svima išibao.

Kupili dvorac

Legenda je to iz dvorca Janković u Suhopolju. Od prekrasna zdanja, to je plemićko imanje s vremenom postalo zastrašujuća ruševina. Obnova vrijedna čak 39 milijuna kuna, iz EU fondova, započela je lani i u završnoj je fazi. Niče ondje centar za posjetitelje, koji će imati i smještajni dio s 15 soba. No, suhopoljski dvorac nije jedini u tom kraju koji će od, doslovce, ruševine postati atraktivno turističko odredište. Priča je to o obnovi plemićkih posjeda u Virovitičko-podravskoj županiji započeta prije otprilike pet godina, za što je stiglo već više od 130 milijuna kuna iz EU. Nazvat će to oni – revolucionarnim rješenjem.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL/ Ilustracija

– Krenuli smo s razvojem cikloturizma i pronašli nišu kako obnoviti prvo plemićko imanje i staviti ga u funkciju turizma. Riječ je u kuriji Janković u Kapela Dvoru, koja je toj obitelji služila kao lovačka kuća, ali bila je i dom nadgledniku koji im je vodio zemljoradnju. Kuriju je Virovitičko-podravska županija otkupila od 15-ak različitih vlasnika jer su čisti vlasnički odnosi bili uvjet prijavljivanja na EU fondove. Nastao je, tako, Hotel kurija Janković s 18 soba i četiri zvjezdice. I prvi je to hotel u kategoriji baština na istoku Hrvatske, što je u svijetu kvalitetno razvijen brend – započinje Josip Mikolčić, pomoćnik direktora TZ Virovitičko-podravske županije.

Iako je hotel sedam kilometara sjeverno od Virovitice, u malome, slikovitom slavonskom selu, iznimno je posjećen jer je nestvarno romantičan i u njemu radi, ističe on, divan tim ljudi.

Poučena tim iskustvom, Županija je kupila i gore spomenuti dvorac Janković u Suhopolju. Po istome modelu, europskim novcem, upustila se u obnovu. Paralelno, iz drugog se EU projekta oživljava i osam hektara prostran perivoj uz dvorac.

Kurija u Kapela Dvoru bila nam je model kako se ponašati prema plemićkoj arhitekturi iz 19. stoljeća. Ona mora biti samoodrživa, a najlakše će se to postići ako je u funkciji turizma. Usto, zaposlit će najmanje pet ljudi. Priželjkujem da naš model za obnovu baštine zaživi i u drugim krajevima zemlje – poručuje.

Foto: Davor Javorovic, Petar Glebov, Dusko Jaramaz/PIXSELL

Plemićka ruta

Iduća nas priča vodi u srce Virovitice, do reprezentativnog dvorca grofovske obitelji Pejačević, podignutog 1804. I on se obnavlja već godinu dana, a bit će ondje muzej s temom drveta. Taj fenomen drveta, ističe Mikolčić, obilježava cijeli istok Hrvatske, tijekom stoljeća.

Ni tu nije kraj. U Noskovačkoj Dubravi, na istoku županije, još je ranije europskim novcem obnovljen ljetnikovac obitelji Drašković, kao i perivoj koji je još od 1968. zaštićeni spomenik hortikulture. Čudesna je to turistička lokacija, nadaleko poznata po promatranju ptica. Tik je uz Dravu, na teritoriju UNESCO-va prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, ali i na poznatoj cikloturističkoj trasi EuroVelo 13. Goste čekaju 34 ležaja u hostelu.

– Kao možda najveći kuriozitet plemićkih posjeda i njihove uloge u suvremenoj ponudi, izdvojio bih kompleks kneževske obitelji Schaumburg-Lippe u središtu Slatine. Ta je obitelj stigla sa sjevera Njemačke sredinom 19. stoljeća, kupovala je nekretnine i ulagala u proizvodne pogone. Imali su jedno od prvih i najvećih svratišta, odnosno hotela u ovom dijelu Hrvatske. Pokrenuli su i proizvodnju hmelja i piva, no ubrzo su se prebacili na vino i zasadili lozu kadarku te proizvodili prvi hrvatski pjenušac. Sve su to temelji turizma – dodaje naš sugovornik.

Ostanimo na plemićkoj ruti, ali vratimo se dublje u prošlost. Ružica Grad, ponad Orahovice, srednjovjekovni je grad iz 15. stoljeća. Adresa mu je u okviru Parka prirode Papuk, koji je UNESCO-ov svjetski geopark. Iako su to “tihe” zidine, okružuje ga nevjerojatna životna priča – 1300 različitih vrsta flore i faune.

– Sat vremena hoda kroz poučnu stazu vodi kroz šumu od Orahovice do Ružica grada i jednog od najljepših vidikovca, odakle se vide Slavonija i Baranja i dio Mađarske. Najljepša je to nagrada ustrajnim penjačima i šetačima – zaključuje Mikolčić.

Jeste li znali?

Velebni dvorac u Suhopolju izgrađen je sredinom 18. stoljeća, bio je, tijekom povijesti, i dom za djecu koja su u Drugom svjetskom ratu ostala bez roditelja. Spavali su u njemu i sezonci iz Bosne koji su za Jugoslavije kopali repu na virovitičko-podravskim poljima. Dvaput je gorio.     

Zbog opkopa oko dvorca Pejačević, Virovitica je bila prožeta nizom kanala i prekrasnih drvenih mostova pa su ju do 1931. nazivali malom Venecijom. Definirat će se pri obnovi neki od tih mostova, no vodu se ne planira vraćati u opkope.     

Višnjica kod Slatine, klasična pustara, bio je posjed plemićke obitelji Schaumburg-Lippe. Dobitnik je oznake europske destinacije izvrsnosti, krase ga ergela konja, životinjska farma i predivan perivoj – prava slavonska idila.     

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije