Kina je povećala vojni proračun za 6, 6 posto u 2020., što je najmanje povećanje u posljednja tri desetljeća, dok kinesko gospodarstvo usporava zbog pandemije koronavirusa. Prošlogodišnji je vojni proračun bio veći za 7,5 posto od prethodnoga.
Kineski BDP pao je u prvom kvartalu 2020. za 6, 8 posto. Tenzije s Tajvanom i brojni teritorijalni sporovi u Južnokineskom moru glavni su sigurnosni izazovi Pekinga.
"Mi ćemo se (...) odlučno suprotstaviti i spriječiti sve separatističke aktivnosti kojima je cilj neovisnost Tajvana", rekao je kineski premijer Li Keqiang na otvaranju godišnje sjednice kineskog parlamenta. Kako je objavljeno u petak, kineski će vojni proračun iznositi 1, 268 trilijuna juana, odnosno 178,16 milijardi dolara.
Keqiang je poručio zastupnicima u parlamentu da će se nastaviti reforma vojske, povećat će se logistički kapaciteti, uz "poticanje inovativnog razvoja znanosti i tehnologije povezane s obranom".
Bates Gill, profesor na odjelu za azijsko-pacifističke sigurnosne studije australskog Sveučilišta Macquarie ističe da je porast izdvajanja od 6,6 posto značajan, pogotovo uzimajući u obzir usporavanje ekonomije.
Novac potreban da se nahrane svi ljudi svijeta, svaki dan, cijelu godinu iznosi 30 MILIJARDI godišnje. To je iznos koji se u svijetu potroši svakih 8 dana na vojsku