Crijevne zarazne bolesti najčešće su zarazne bolesti u svijetu, a prenose se oralnim putem. Uzročnici su brojni, no mogu se, kako pojašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, podijeliti na bakterije (salmonele, šigele, kampilobakter, enteropatogena E. Coli i dr.), viruse (neki enterovirusi, norovirusi, rota i adenovirusi) i rjeđe parazite (protozoi i helminiti). Izvor zaraze je inficirani čovjek, a crijevne zarazne bolesti šire se kontaktom, najčešće prljavim rukama, zagađenom hranom i vodom.
– Zbog povećane higijene i kontrole životne okoline i hrane, u razvijenim zemljama svijeta je ovaj način prijenosa danas rjeđi; veću ulogu u prijenosu crijevnih zaraza imaju namirnice osobito životinjskog podrijetla poput mesa, jaja i njihovih prerađevina. Klinički se manifestiraju proljevom, povraćanjem, povišenom temperaturom i bolovima u trbuhu – ističu u HZJZ-u.
Nakon prebolijevanja salmoneloze, čovjek je kliconoša obično oko dva mjeseca, pa u tom razdoblju treba pojačati osobnu higijenu, posebice nakon nužde. Najvažnije u prevenciji salmoneloze je nakon diranja piletine i jaja pravilno oprati ruke i te namirnice dobro termički obraditi kuhanjem ili pečenjem, te konzumirati ih odmah nakon pripreme.
POVEZANI ČLANCI:
>> VIDEO Temperaturni maksimumi u Hrvatskoj: Hoće li ovog ljeta pasti rekord star 42 godine?
