Govor o Europi sutrašnjice, koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron održao pred studentima na pariškoj Sorboni, mnogi su već proglasili “blockbusterom”.
Iako je u njemu bilo ideja koje je prije njega netko drugi već formulirao, Macron im je dao dodanu vrijednost. No bilo je tu i sasvim novih, vrlo smjelih ideja, a tu je ponajprije riječ o demokratskim konvencijama građana, koje bi se održavale po zemljama članicama, a na kojima bi se iskristaliziralo što ljude muči i što oni od Unije zapravo žele. Druga nova ideja, koja bi mogla biti vrlo važan doprinos dodatnom političkom integriranju europskog prostora, transnacionalne su liste za Europski parlament. On je predložio da se već za dvije godine pola EP-a bira s ovih transnacionalnih lista koje bi okupljale političke istomišljenike iz svih 27 zemalja članica. U kontekstu ovoga treba napomenuti da on već radi na tome da svoj pokret EnMarche!, koji stoji na političkom centru, proširi i po ostalim zemljama članicama EU.
Problem njemački liberali
Zanimljivo je i njegovo vezivanje sudbine Europe s Bliskim istokom i Afrikom, glavnim izvorom migranata koji u posljednjih nekoliko godina tište Europu. Njegova je ideja da se uvede porez na financijske transakcije na cijelom području EU i da se taj novac usmjeri na razvoj zemalja iz kojih dolaze migranti, što je ideja kojom bi se problem nastojao riješiti na mjestu na kojem je nastao, što je privlačno i onima koji se žestoko protive migrantima. Sve ove ideje pokazuju da on u osnovi želi stvoriti Europu u kojoj se nitko ne bi osjećao zakinuto.
No s time se potpuno ne slaže Davor Ivo Stier (HDZ), bivši ministar vanjskih poslova, koji Macronov govor uspoređuje s govorom predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.
– U odnosu na Macrona, Junckerov govor i vizija Europe puno su širi i korisniji i za Hrvatsku i za Europu – kaže Stier. Iako postoje zajedničke točke, kao što su veća integracija u borbi protiv terorizma, europska obavještajna agencija, Junckerov pristup ne stvara nove podjele, ne dijeli EU i njegove građane na one prvog i drugog razreda.
– Eksplicitno je rekao da ne želi podjelu europskog proračuna, ni poseban parlament za eurozonu, te da treba u Schengen prihvatiti i Rumunjsku i Bugarsku i Hrvatsku. Bio je puno integrativniji i to je ono što nedostaje Macronovu govoru – smatra Stier. Junckerov govor bio je realniji i što se tiče implementacije, posebno kad se u obzir uzmu rezultati izbora u Njemačkoj.
– U tamošnjoj vladi vjerojatno će biti liberali koji su protiv proračuna za eurozonu. Iz drugog kuta, to je dobro za Hrvatsku. Nama odgovara da ne bude podjele jer još nismo u eurozoni – kaže.
Dokazati se u Francuskoj
Što je s proširenjem EU, pita se europarlamentarac Tonino Picula (SDP).
– Primijetio sam da Macron smatra da bi plan za reformu EU, ako uspije, mogao vratiti Ujedinjeno Kraljevstvo u takvu reorganiziranu zajednicu. Međutim, za jednog reformatora s vizijom malo je čudno da ništa ne govori o proširenju EU na prostor koji hoće ući, a obraća se prostoru koji izlazi. Meni o Macronu kao o euroreformatoru jednako govori ono što je rekao kao i ono što nije rekao. Nije rekao ni riječ o širenju EU na jugoistok što Hrvatsku dovodi u situaciju da se pita koliko su dosežne reforme i hoće li ostati granična zemlja EU izložena dodatnoj nestabilnosti – kaže Picula.
Da bi bio uvjerljiv euroreformator, na razini svoje ambicije, Macron se najprije treba dokazati kao reformist u Francuskoj, jer upravo je EU, ovakav kakav je danas, izložen sumnjama i kritikama, jednim dijelom takav jer Francuska ne uspijeva provesti reforme, ali i ističe da je Macron očito pristalica EU u dvije brzine.
– Junckerov je stav da eurozona i Schengen ne mogu biti procesi koji razdvajaju članice EU, nego spajaju, što piše i u pristupnim ugovorima. On odbacuje ideju parlamenta eurozone, a mislim da je Macron na korak da predloži zajednički parlament onih država EU koje se žele više integrirati – zaključuje Picula te dodaje da su rezultati njemačkih izbora europskim reformistima Macronova tipa oduzeli jedan dio planiranog prostora. Macron želi više Europe baš kad su njemački birači pokazali da žele više Njemačke.
Macronov rejting vrtoglavo pada. Sljedeće godine će biti jednoznamenkast. Neće biti ništa od tih planova, jer kad bi bili provedeni od EU ne bi ostalo ni ime. Budimo realni, Brexit je srušio čaroliju EU i ona će ili ostati savez država ili je neće biti.