Od početka godine do 20. studenog Hrvatsku je posjetilo 20,1 milijun turista, devet posto više nego lani i jednako kao u tom razdoblju dosad rekordne 2019. Noćenja je ostvareno 106,5 milijuna, što je tri posto više nego lani, ponovo, jednako kao 2019. Dosegnuti razinu turističkog prometa iz pretkrizne 2019., čulo se na Kongresu hotelijera u Zagrebu, uspjelo je svega 42 posto destinacija u svijetu i svakoj drugoj europskoj destinaciji.
- Gledano prema noćenjima, sve vrste organiziranog smještaja zabilježile su rast u odnosu na 2022. pri čemu hoteli imaju najveću stopu rasta od 7,2 posto. Uspoređujemo li podatke, pak s 2019., najveću stopu rasta noćenja, od 12,5 posto, zabilježili su kampovi. Istovremeno, hoteli su u minusu 4,9 posto. No, i statistika pokazuje koliko je važno ulagati u kvalitetu i koliko se ona sve više traži na tržištu jer su hoteli viših kategorija ostvarili rast prometa u odnosu na 2019., i to konkretno hoteli sa četiri zvjezdice od jedan, a hoteli s pet zvjezdica od tri posto - istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, koji smatra da više nema razloga da se o 2019. govori kao o rekordnoj godini.
Hrvatska i dalje ostaje, čulo se na hotelijerskom kongresu posvećenom održivosti i obrazovanju u turizmu, najbliži i najsigurniji Mediteran za ključna emitivna tržišta, ali turistički sektor i dalje je izložen izazovima poput gospodarskog usporavanja diljem EU, očekivanog agresivnijeg tržišnog nastupa mediteranske konkurencije, dodatnom inflacijskom rastu troškova koji nagriza profitabilnost, ali i pritisku nužnog povećanja ulaganja u održivost i kvalitetu kako bi održali korak s konkurencijom.
- Nakon uspješnog prolaska kroz krizne godine, ulazimo u razdoblje nužne transformacije domaćeg turizma prema održivijem turizmu koji ne stremi daljnjem povećanju turističkog prometa u samoj špici sezone već privlačenju turističkog prometa čitave godine te stvaranju veće dodane vrijednosti za lokalne zajednice i za čitavo gospodarstvo, a za to je potrebno stvoriti kvalitetan regulatorni okvir i značajnije potaknuti ulaganja u tom smjeru - sukus je izlaganja vodećih ljudi hrvatskog turizma okupljenih na 25. Kongresu hotelijera u organizaciji Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, kojem je prisustvovala i Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
POVEZANI ČLANCI:
Predsjednik europskog udruženja HOTREC Alexandros Vasilikos kazao je kako turizam nije samo industrija koja generira relativno visok udio u BDP-u Europe već i 'način zadržavanja našeg načina života na ovim prostorima'. Pozvao je okupljene turističke lidere na ubrzanu digitalizaciju koja će izmijeniti način rada i organiziranja posla i koja je nužna kako bi industrija privukla mlade ljude, kao turiste i kao zaposlenike.
- Iza nas je zahtjevna, ali i uspješna turistička godina. Uspjeli smo se fizičkim prometom vratiti na razinu 2019. Zahvaljujući dobrim poslovnim odlukama i konkurentnosti turističke kompanije su ostvarile snažan rast prihoda, no zbog rasta troškova nismo izbjegli dodatan pad profitnih marži kod velikog broja turističkih kompanija. Iako možemo biti oprezni optimisti u očekivanjima za sljedeću sezonu, moramo što prije početi rješavati aktualne izazove sektora. Paralelno s provođenjem pozitivnog okvira koji je zacrtala Strategija razvoja održivog turizma do 2030. te definirao Zakon o turizmu, a koje idu smjeru kvalitetnijeg planiranja održivog razvoja destinacija, posebno u priobalnom dijelu zemlje, moramo riješiti pitanje turističkog zemljišta, i to definiranjem održive cijene zakupa tog zemljišta, riješiti izazove u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te uložiti dodatan napor u rješavanje problema nedostatka radne snage. Srednjoročno je jedan od najvećih izazova domaćeg turizma overturizam i tu moramo uz napore u boljem prostornom planiranju donijeti promjene i u domeni porezne politike, ali i kvalitetno potaknuti gradnju objekata više dodane vrijednost, prije svega hotela - poručio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Problem overturizma ilustriraju i podaci HTZ-a prema kojima je samo ove godine je registrirano 81.000 novih kreveta u smještajnim objektima svim vrsta (50.000 komercijalnih kreveta više u odnosu na 2022. i 31.000 više u nekomercijalnom segmentu). U proteklih manje od 20 godina Hrvatska je udvostručila broj turističkih kreveta, na gotovo dva milijuna, dok je infrastruktura minimalno napredovala. Pritom je udio hotelskih kreveta pao na 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, što je daleko najnepovoljnija struktura na Mediteranu.
– Izazovi održivog turizma su razni i regije, gradovi, pa čak i turistička poduzeća nemaju iste prioritete. U cjelini, pak, hrvatski turizam ima dobru startnu poziciju što se tiče smanjenja otiska CO2, sadnje stabala i zelene energije, ali kod nas je problem struktura smještaja, odnosno turizam u stambenim zonama koji pojačava sezonalnost i stvara overturizam – kaže šef Valamarove Uprave Željko Kukurin.
– Još prije deset godina odredili smo se da ne trebamo više od 900.000 turističkih ležajeva, a u međuvremenu smo, i to u stambenim zonama, dobili gotovo milijuna novih kreveta. Istovremeno, hoteli su ti koji dovode goste, smanjuju sezonalnost, ali kad čine nepunih deset posto ukupnih kapaciteta, teško je razvijati održiviji turizam – upozorava Kukurin, koji podsjeća kako je Istra prije desetak godina imala 200.000 stanovnika i godišnje ugošćavala još toliko turista, a sada gostiju tijekom godine bude i više od pola milijuna. - Zakon o turizmu dobar je za početak promjena u turizmu koje bi zaustavile problem overturizma.
Ministrica turizma podsjetila je da će skori zakon o turizmu, koji treba stupiti na snagu početkom iduće godine, 'dati alate za praćenje održivosti te satelitski račun održivog turizma, koji će uz ekonomski imati ekološki aspekt, te će se svaka destinacija vidjeti gdje se nalazi i koje su joj buduće potrebe.
- Bez održivosti nema napretka - naglasila je ministrica Nikolina Brnjac u čijem mandatu Hrvatska prvi put dobiva zakon o turizmu, koji bi budući turistički razvoj trebao snažno pogurati u održivom smjeru. - Uskoro kreće i potpisivanje ugovora za projekte jačanja konkurentnosti i zelene tranzicije. Uspjeli smo 'potrošiti' svih 165,9 milijuna eura, i to na vrlo kvalitetne projekte - zadovoljna je ministrica Brnjac.
Iduću sezonu vodeći ljudi turizma planiraju s opreznim optimizmom. Južna Europa će dogodine imati najniži rast turističkog prometa u Europi, projiciranih 8,4 posto, što je i logično s obzirom na skokovit rast u posljednje dvije godine. Najveći rast u 2024., kako se očekuje, donijet će velika tržišta koja se dosad nisu vratila na pretpandemijsku razinu, poput Italije, odakle je ove godine stiglo 11 posto manje gostiju nego 2019.
Na panel diskusiji ”Industry leaders panel: Održiva budućnost hrvatskog hotelijerstva - izazovi i prilike” na kojoj su sudjelovali Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminessa, Dino Sokol, izvršni direktor Sunce hotela te Ivan Safundžić, član Uprave Jadran d.d. iz Crikvenice naglašeno je da su domaće turističke kompanije ove godine tek uspjele pokriti gubitke iz pandemijske 2020. Financijsko stanje sektora uzrokovano Covid krizom s nastavkom očekivanog inflacijskog rasta troškova i zaoštravanja uvjeta financiranja ograničava pokretanje novog investicijskog ciklusa koji je nužan da u turizmu zadržimo konkurentnost. Sudionici su spomenuli da bespovratna sredstva koja očekuju u sklopu NPOO programa predstavljaju određen poticaj investicijama, no za veće investicije nužni su dodatni poticaji, bilo u obliku novih bespovratnih linija ili drugih oblika poticaja.
Na 25. Kongresu hotelijera po prvi su puta dodijeljene nagrade za najbolje direktore hotela, a nagrađene je izabrao stručni žiri UPUHH-a. Nagrade su dodijeljene u suradnji s prestižnim švicarskim sveučilištem Le Roche. U kategoriji za najbolju direktoricu hotela s 5 zvjezdica za 2023. godinu nagrađena je Larisa Brljafa iz Maistre, direktorica hotela Lone. Za najboljeg direktora hotela s 3 ili 4 zvjezdice za 2023. godinu proglašen je Mateo Žiković, iz Aminess Hotels & Resorts, direktor hotela Maestral. Žiri je dodijelio i posebnu nagradu za posvećenost kvaliteti usluge, a nju je osvojila Belinda Božanja iz Valamar Riviere, direktorica hotela Argossy. Također, u UPUHH-u su obilježili 30 godina postajanja Udruge, a posebna priznanja za doprinos udruzi i struci dodijeljena su prvom predsjedniku HUH-a, Francu Palmi, dugogodišnjem predsjedniku udruge u tri mandata, Ivanu Šoriću, posebno priznanje dobio je profesor Zdenko Cerović, a priznanje je dobio posthumno i Anđelko Leko.
