Kada bi se preslikala nedjeljna izborna volja birača u Mostaru, odnosno podaci kojima su raspolagali nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta svi birački odbori, te se sve to usporedilo s projekcijama stranačkih timova i promatrača koji su raspolagali gotovo identičnim brojkama, moglo bi se s pravom ustvrditi kako je HDZ BiH osvojio mjesto gradonačelnika Mostara, dok bi bošnjačka koalicija predvođena Strankom demokratske akcije bila druga politička opcija. Lokalni izbori prvi su put održani nakon 12 godina.
Brojenje glasova vrlo sporo
S obzirom na frustrirajuće sporo prebrojavanje glasova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) nedjeljnih glasova nemoguće je, međutim, dati konačni raspored sjedenja u Gradskoj vijećnici. No kada se usporede podaci s birališta, odnosno Gradskog izbornog povjerenstva i projekcije stranačkih promatrača, sve govori kako će HDZ BiH može imati između dvanaest i petnaest vijećničkih mandata. Naime, takva mogućnost klizanja može se dogoditi zbog razlike u osvojenim glasovima između pojedinih stranačkih lista, posebice u gradskim izbornim područjima Jug i Zapad, ali i Jugozapad gdje su Hrvati u većini u tome gradu.
Prema HDZ-ovim projekcijama, za njih je glasovalo oko 22.000 glasača koji su poduprli ovu političku opciju. Na temelju tih podataka ova stranka trebala je imati sigurnih 15 vijećničkih mjesta u novom sazivu. No, preko noći se, kako su naveli, dogodila izborna krađa pa je s biračkih mjesta nestalo nekoliko tisuća glasova. S obzirom na to da su u Mostaru nacionalno polarizirani odnosi između Hrvata i Bošnjaka, nemoguće je da je oko 4000 hrvatskih birača odlučili staviti križić na izborni listić pored SDA koalicije ili pak probošnjačkog BH bloka. Uz to, desetine su hrvatskih birača oboljelih od koronavirusa kojima COVID timovi uopće nisu došli da bi mogli glasati.
>> FOTO Izbori u Mostaru
Nevjerojatno je da je u bošnjačkim izbornim područjima izlaznost u posljednjim satima izbornog procesa povećana za 200 posto u odnosu na ostatak dana, kao i da je SIP dopustio da iz inozemstva glasovi pristižu još deset dana i to preko diplomatsko-konzularnih predstavništava gdje je moguće izmijeniti sadržaj biračkoga materijala. Zbog svih tih primjedbi, stranke HNS-a uputile su prizive Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) i međunarodnim organizacijama. U Gradskome vijeću na sličan način u slučaju da manipulacije uspiju, SDA može imati od 11 do čak trinaest vijećničkih mandata. Jednak je slučaj i s pozicijom BH bloka koji čine SDP i Naša stranka, čiji broj mandata može klizati između četiri i šest. Hrvatska republikanska stranka s vrlo zacementiranom pozicijom, kao druga politička opcija kod Hrvata, odnosno četvrta u Gradskom vijeću Mostara, najveće je iznenađenje mostarskih izbora.
Ima tri sigurna vijećnika i na njih vrlo teško mogu utjecati bilo izborne manipulacije. Izborni prag prošla je prvi put i Srpska lista za Mostar koja ima jedan vijećnički mandat u novome sazivu Gradskoga vijeća, dok su do sada Srbe predstavljale bošnjačke, odnosno hrvatske stranke. SIP je jučer naložio ponovno prebrojavanje listića na pola biračkih mjesta u Mostaru nakon što je Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH tijekom dana upozorio kako se u nedjelju dogodila krađa više tisuća hrvatskih glasova na izborima. Od danas će se ponovno brojati listići s više od 70 od ukupno 150 biračkih mjesta.
Izbornu matematiku u Mostaru dodatno kompliciraju odredbe Statuta grada Mostara gdje nijedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika. Takva pravila ne postoje ni u jednome gradu u BiH. Tek nakon što budu prebrojeni svi listići te se uvažili svi uvjeti, moglo bi se znati tko će imati novoga gradonačelnika, ali i onda kreću svojevrsni izbori nakon izbora. Naime, novi gradonačelnik Mostara bira se između izabranih Gradskih vijećnika u tri izborna kruga kako je to definirano gradskim statutom. A tu su ključni konkurenti liječnici: Mario Kordić kao predstavnik hrvatske strane, odnosno Zlatko Guzin kao predstavnik vodeće bošnjačke liste. Nakon objave rezultata pobjedu su proglasile vodeća hrvatska i bošnjačka lista.
Rezultati za mjesec dana
Najeksplicitniji je bio čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović koji je rekao da će te stranka imati novoga gradonačelnika. No, za to će se morati pričekati najmanje do 20. siječnja kada će se službeno potvrditi rezultati mostarskih izbora, te prvi put zasjedati novi saziv Gradskoga vijeća. S obzirom na uloženu energiju te da su se u njih uključili i hrvatski premijer Andrej Plenković, ali i brojni političari izvan Mostara i BiH, nedjeljni izbori su bili i svojevrsni test budućih hrvatsko-bošnjačkih odnosa u BiH.
U Muslimanskim multietnicnim dijelovima Hrvata ima 0%, u hrvatskim ksenofobnim 30-50% muslimana i stalno dolaze, gdje je bolje, čim prijeđu 50% odmah počinje muslimovanje, nazadovanje, promjena lokalne uprave, gradjenje džamija i plašenje Hrvata uvezenom arapskom kulturom, vrlo brzo mjesto propada, trava se ne kosi, a flase su pored puta, i tako ponovno, muslimani sele tamo gdje su Hrvati odselili....