Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 79
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DANAŠNJE POPLAVE DRUGAČIJE

Što otkriva analiza 500 godina poplava u Europi: 9 perioda intenzivnih poplava

Poplava u Pepinsteru, Belgija
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/3
17.07.2021.
u 09:13

Poplave ne ovise samo o padalinama i klimi nego i o načinu korištenja krajolika, pojačanoj urbanizaciji...

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta. To se dobro vidi za period od 1990. do 2016., koji je vrlo bogat poplavama. U budućnosti se može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće, piše u članku naslovljenom “Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe”, objavljenom u uglednom znanstvenom časopisu Nature.

Grupa od 42 istraživača iz 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe analizirala je veliki broj arhivskih izvora o povijesti poplava za 103 velike europske rijeke, obuhvativši razdoblje između 1500. i 2016. godine. Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije te novinskih članaka.

>> FOTO Fotografije iz zraka najbolje pokazuju razmjere poplava u Njemačkoj

Poplava u Pepinsteru, Belgija
1/23

U istraživanju je otkriveno devet perioda s intenzivnim poplavama koje su zahvatile različite europske regije, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Ovo doznajemo od dr. Hrvoja Petrića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničara okoliša koji je i koautor na ovom radu.

– Za suvremenu stvarnost važni su rezultati dobiveni analizom izvora za najnoviju europsku povijest poplava. Sreća je da o tome periodu ima najviše sačuvanih podataka. Koautori su zaključili da je u periodu između 1870. i 2016. poplavama bilo zahvaćeno samo 0,03 posto europskog stanovništva, no istodobno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda – navodi prof. Petrić.

Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće. Stoga se koautori slažu da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto.

Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama – navodi prof. Petrić.

Dodaje da bi analiza bogate europske povijesne građe o polutisućljetnoj povijesti poplava mogla biti od pomoći u osmišljavanju aktivnosti i politika razvijanjem strategije učinkovitijeg upravljanja poplavama u budućnosti.

Treba imati na umu, upozorava, da su poplave u velikom dijelu Europe snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta. To se dobro vidi za period od 1990. do 2016., koji je vrlo bogat poplavama.

– Pri pisanju članka imali smo i niz teškoća, npr. s pokušajem rekonstrukcije količine padalina jer su njihovi obrasci prostorno promjenjivi i stoga ih je teže rekonstruirati za razliku od rekonstrukcije temperature. Poplave ne ovise samo o padalinama nego i o načinu korištenja krajolika, od krčenja šuma do gradnje velikih akumulacija, brana, premošćivanja i pojačane urbanizacije, govori naš znanstvenik.

>> VIDEO Apokaliptične snimke nakon poplave na zapadu Njemačke

Komentara 9

Avatar Dokman
Dokman
09:33 17.07.2021.

Kakve su bile klimatske promjene u 16 i 18 stoljeću?

Avatar Majda
Majda
09:20 17.07.2021.

Bar neće nitko moći reći da nam fali vode..

XA
xaron
20:42 18.07.2021.

Pa dobro, ove polave su rezultat globalnog zatpoljavanja, a šta je uzrokovalo polave prije 500 godina ? Nemože se baš svestrpati u globalno zatopljavanje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije