Večernji list petu godinu zaredom organizira tematsku konferenciju posvećenu efektima aktualne ekonomske i fiskalne politike na ukupne gospodarske tokove. Ovogodišnja konferencija "Hrvatska kakvu trebamo“ pod nazivom Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva odvija se u poslovnom sjedištu Podravke u Koprivnici.
Tijek događaja:
12:05 - Na panel diskusiji pod nazivom "Pokretači gospodarstva u vrijeme krize – kakva nas budućnost očekuje?“ sudjeluju Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb i Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave ENNA grupe.
11:25 - Obratio se Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, te uvodno čestitao 75 godina rada Podravci svim radnicima i radnicama.
- Meni je drago da mogu kazati nekoliko riječi o današnjoj temi. Mislim da su okolnosti u kojima svi gospodarstvenici rade sve samo ne uobičajene. Izuzetno su zahtjevne. Nalazimo se u kontekstu nekoliko isprepletenih kriza koje zahtijevaju snažan odgovor države i gospodarskih subjekata.
- Politika Vlade i moj osobni cilj su držati tri temeljne točke u fokusu. Prvo, zadržati političku stabilnost. Na samo jednim izborima u državama članicama EU potvrđena je dosadašnja vlada, u Latviji. Drugo, zadržati socijalnu koheziju u društvu unatoč ovakvih krizama. Poduzimati mjere da društvo ipak zadržati kroz načelo solidarnosti jednu homogenost i zajednički prebrodi period u kojem se nalazi. Treći je izbjeći socijalnu frakturu. Socijalna fraktura je kada se dio građana osjeća bespomoćnim, kada su im primanja niska, kada ne vidi perspektivu i kada svoju lošu poziciju nastoji realizirati na način koji nije u skladu s demokratskim metodama. To je u krizama posebno važno da shvatimo zašto naše politike postoje.
- Ja na svoje djelovanje sada moram već sagledavati kroz šest godina koje su iza nas. Iza nas je da smo u dobrim godinama vodili odgovornu politiku upravljanja javnim financijama. Hrvatska je išla iz politike deficita u politiku suficita, postupno dizala kreditni rejting. To se dogodilo sustavnom politikom. Mi smo učvrstili gospodarstvu, tu je država bila odgovorna. Da Hrvatska danas nije članica EU, sve krize koje imamo, puno teže bi se s njima nosili. Bili bi manje snažni, imali manje sigurnih jastuka na koje se možemo osloniti. Ovakva kriza je pokazala da postoji samo jedan akter da pomogne svima - država. Politička filozofija stranke kojoj sam na čelu je tržišno gospodarstvo, što manje države, sloboda poduzetništva, odgovornost pojedinca. Države treba biti manje, a poduzetnog duha, gospodarstvenika, više.
- Naša zadaća je da budemo dovoljno snažni suočiti se s novim izazovima. Nije nebitno da u ovim okolnostima Hrvatska uspijeva imati rast, po našoj projekciji, od 5,7% u 2022. To je signal da osiguravamo rezervu za eventualne nove krize pred nama. To nije baš što smo planirali prije par mjeseci, nego je puno više. U našoj ekonomskoj politici vodit ćemo računa da naši paketi mjera budu adekvatni ugrozi. Mi smo izdvojili 26 milijardi kuna, kada kombiniram paket iz travnja i rujna.
- Malo samo zaboravili da bi nam glavne teme, da nije bilo covida i ruske agresije, u svim mogućim međunarodnim forumima bile digitalizacija i zelena transformacija. Bez obzira na trenutnu krizu, moramo gledati kako dalje. Očekujemo da inflacija iduće godine padne jer je to izrazito bitno da psihološki osjećaj. Ako ona ide dolje, svi se ponašaju racionalnije. Sve mjere koje smo poduzimali imale su direktan efekt na troškove različitih subjekata u gospodarstvu. Napravit ćemo i nekoliko iskoraka u idućim tjednima. Regulirat ćemo rad nedjeljom, izašli smo s racionalnim prijedlogom. Mislim da je prijedlog dobro izbalansiran. Dići ćemo minimalnu plaću. Najavili smo i to je pripremljeno, dodatni porez na dobit kako bi se pravednije podijelio teret krize. U vrijeme krize, načelo solidarnosti mora biti temeljeno načelo kohezije u društvu. Nastavit ćemo socijalni dijalog sa sindikatima. Moramo voditi računa o svima.
- Mi ćemo za dva mjeseca biti među samo 15-ak država svijeta koje su u NATO-u, EU, Schengenu i europodručju. I još smo počeli pregovore s OECD-om. To je dosta uzak krug država. Iduću ćemo godinu biti u situaciji kao svi, rast će nam biti manji. Mi smo imali politiku manje obećaj, više isporuči.
- Želim Hrvatsku koja ima sve moguće certifikate na svom reveru, još samo OECD. To znači da smo ispunili sve standarde - funkcioniranje zemlje, ekonomskih kriterija, financijskih, funkcioniranje institucija, borbe protiv korupcije... Sa puno povjerenja u vas kao nositelje ekonomskoga razvoja želim reći da ćemo u dijalogu povlačiti poteze koje mislim da Hrvatsku dosta solidno provode kroz turbulentan period i da ljudi to vide, osjete. Zato smatram da je pravodobna reakcija, odvažna reakcija, reakcija koja dolazi baš kada treba ono što činimo i u okvirima onoga što je moguće. Summit Krimske platforme je jasno rekao gdje je Hrvatska i koji je njen stav oko bitnih tema. Tu nema sjedenja na dvije stolice, to je takvo vrijeme i po tome će nas se pamtiti.
11:16 - Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, istaknula je kako Podravka ove godine obilježava 75 godina poslovanja.
- To je dugo vremensko razdoblje, međutim, mi smo odlučili da obilježavanje te 75. godišnjice nećemo činiti proslavama, nego smo sredstva isplatili kao znak prepoznavanja doprinosa i energije koju su naši radnici uložili. Na plaći im je isplaćen dodatak od 750 kuna, isto kao podrška u izazovnim vremenima - navodi.
- Mi u Podravci mislimo da Hrvatska koju trebamo je Hrvatska u kojoj svatko od nas čini sve što može i što je u njegovoj ili njezinoj moći da svojim radom da doprinos, u našem slučaju, razvoju kolektiva, uspjehu kolektiva i poboljšanju materijalnih prava zaposlenika - dodaje.
- Poboljšavali smo i materijalna prava zaposlenika, u godinu i pol plaće su povećane između 850 i 1450 kuna, ovisno o stručnoj spremi - navodi.
11:10 - Počela je konferencija "Hrvatska kakvu trebamo“. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić drži pozdravni govor.
- Kada smo prije pet godina razgovarali o konferenciji, ona je bila zamišljena kao mjesto na kojem će gospodarstvenici razgovarati s Vladom, a sve u cilju poreznog rasterećenja gospodarstva. Svijet se u pet godina poprilično promijenio. Ne samo da smo svjedočili pandemiji i ratu u Ukrajini, nego i promjenama na gospodarskoj mapi Hrvatske. Konferencija je iznjedrila neka konkretna rješenja. Od prvih poreznih rasterećenja do današnjih dana kada se uključio veliki broj poduzetnika - naveo je.
E moj plenky,u Nato ude tko god zeli,a u EU smo usli zadnji,iza Rumunjske i Bugarske,a trebali smo kad i Slovenci