U Bruxellesu, i na videokonferencijskim linijama spojenim na EU institucije u Bruxellesu, traju dramatični sastanci o ishodu kojih zapravo ovisi i kako će izgledati ljetna sezona u Hrvatskoj. Ne učini li se nešto sada, jaz između država članica EU po stopi procijepljenosti sve će se više povećavati i u srpnju bi se, u tom slučaju, Hrvatska mogla naći u ulozi najslabije procijepljene mediteranske zemlje u EU: s upola manjim stopama procijepljenosti od najboljih.
Dramatični sastanci vode se oko toga kako raspodijeliti dodatnih 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechovog cjepiva o kojima je govorila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u prošlotjednom intervjuu za Večernji List, kada je sugerirala da bi tih 10 milijuna doza mogli poravnati sve “rupe” koje imaju Hrvatska i još 4-5 država članica koje su se pretjerano u nabavi oslanjale na AstraZenecino cjepivo (koje se najslabije isporučuje), a premalo na Pfizerovo (koje se najbolje isporučuje). Kako neslužbeno doznajemo, jedan prijedlog na stolu bio je da od tih 10 milijuna doza Hrvatska dobije 1,4 milijun, no pregovori su se zakomplicirali jer nekoliko država članica smatra to osjetljivim političkim, a ne samo tehničkim pitanjem.
Te su države dodatno iziritirane ponašanjem austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, kojeg su, kako smo već pisali, neki prozvali i za dezinformiranje o tom problemu. U tom svjetlu treba tumačiti i prekjučerašnju izjavu njemačkog ministra za Europu Michaela Rotha, koji je komentirao kako su neke države članice same svojedobno odlučile ne iskoristiti svoju punu opciju za Pfizer/BioNTechovo cjepivo te da su pravila bila fer i jednaka za sve. No, na upravljačkom odboru koji odlučuje o tome kako raspodijeliti taj ubrzani kontingent od 10 milijuna doza prevladava raspoloženje da se Hrvatskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Latviji i Češkoj može bez puno problema pomoći jer objektivno imaju problem, a oko pomaganja Austriji nema takvog raspoloženja, tako da je u jednom trenutku Austrija navodno zaprijetila da će blokirati takav prijedlog.
Druga, paralelna drama odvija se oko postroženja kontrole izvoza cjepiva protiv Covida-19 iz EU u Veliku Britaniju. Europska je komisija jučer predložili stroži mehanizam kontrole, što se u javnosti tumači kao zabrana izvoza u Veliku Britaniju, sve kako bi natjerala kompaniju Astra Zeneca da počne slati u EU i ono cjepivo koje proizvodi u britanskim pogonima. Dok je Komisija jučer predstavljala svoj prijedlog, koji uvodi načelo reciprociteta i proporcionalnosti pri odluci o tome može li neka pošiljka cjepiva ići izvan EU, u talijanskim je medijima objavljeno da je Astra Zeneca u nekim pogonima u Italiji skrivala 30 milijuna doza svog cjepiva, za koje vlasti nisu znale, a koje je kompanija planirala izvesti u Veliku Britaniju.
Uspiju li oba ta pravca djelovanja Unije, Astra Zeneca mogla bi biti prisiljena dijeliti s EU poštenije i više od svoje ukupno proizvedene količine cjepiva, a i države članice bi se mogle u znak solidarnosti pobrinuti da među njima nema disproporcija i rupa u isporučenim količinama, kao što ih ima sada. U tom slučaju, Hrvatska će spasiti svoju kampanju cijepljenja jer će stizati više cjepiva na koje se najviše kladila i kojeg je najviše naručila (Astra Zenecino cjepivo), a i povećat će se znatno isporuke Pfizer/BioNTechova cjepiva u drugom tromjesečju.
No, ne uspiju li te dvije stvari biti dogovorene na tako jasan način koji bi polučio rezultat, Hrvatskoj prijeti krah kampanje cijepljenja i još veće povećanje zaostatka u procijepljenosti stanovništva u odnosu na sve druge u EU, osim Bugarske i Latvije. Dok bi drugi u EU do kraja lipnja procijepili 50-55 posto svojih građana, te bili na putu da dosegnu cilj od 70 posto tijekom ljeta, Hrvatska ne bi u tim rokovima dosegla ni pola tih brojki.
Gdje su sad oni komentatori koji prije neki tjedan pisali kako kancelar Kurz bolje štiti hrvatske interese nego naš premijer Plenković???