Hrvatski će premijer Andrej Plenković imati pun raspored na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji je počeo jučer. U nizu bilaterala susrest će se s državnicima poput izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, grčkog Alexisa Tsiprasa, albanskog Edyja Rame, ukrajinskog Petra Porošenka, bugarskog Boyka Borisova. Ali i s brojnim gospodarstvenicima poput direktorice Booking.coma, čelnicima Europske investicijske banke. Sudjelovat će i na tri panela gdje će biti u društvu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera te generalnim sekretarom UN-a Antonio Gutteresom.
Razrješenje konflikata
Spretno je izabrao Klaus Schwab mjesto gdje će od 1971. nastojati okupljati najutjecajnije svjetske gospodarstvenike i čelnike najvećih svjetskih ekonomija. Davos je mjesto karizme u hladnoj Švicarskoj. Njegova mikroklima učinila ga je popularnim lječilištem pa je tamo svoje bolesničke dane, primjerice, provodio Robert Louis Stevenson koji se liječio od tuberkuloze. Lječilište u Davosu bilo je inspiracija Thomasu Mannu za Čarobni brijeg.
Svjetski je ekonomski forum osmislio njemački ekonomist Klaus Schwab, nazvavši ga prvotno Europskim forumom menadžmentom. To ime forum je nosio sve do 1987. kada je Schwab namjerio forum prometnuti u platformu razrješenja međunarodnih konflikata. S vremenom je skup postao mjesto gdje se iznosi agenda globalnih trgovinskih odnosa. I brojčano je WEF eksplodirao, od prvotna 444 gosta narastao je na okupljanje tri tisuće najutjecajnijih ljudi svjetske ekonomije, ali i politike i društva. Članarina nije mala, korporacije plaćaju godišnju članarinu između 60.000 i 600.000 švicarskih franaka. Skup uveličavaju i uglednici iz drugih sfera javnog života. U petak bi se trebao pojaviti i Donald Trump sa svojom agendom “America First”. Trump je nakon Billa Clintona 2000. godine prvi američki predsjednik u Davosu.
Kritika iznutra
Forum u Davosu također je i mjesto koje najeksplicitnije pokazuje kako se stvari u svjetskoj ekonomiji mogu stubokom promijeniti. Lani je Xi Jinping, predsjednik zemlje koja je barem u nazivu komunistička, u svom govoru branio slobodnu trgovinu, a protekcionizam nazivao zaključavanjem samih sebe u mračnu sobu. Nešto se slično dogodilo i jučer kada je govor držao indijski premijer Narendra Modi koji traži da svjetska ekonomija bude inkluzivnija, da se svjetski poredak mora temeljiti na čvrstom setu pravila te da najvažnije svjetske institucije vezane za politiku, gospodarstvo i sigurnost treba reformirati. Očito je, globalizacija odgovara rastućim ekonomijama poput Kine i Indije, a Davos je mjesto gdje to najbolje mogu artikulirati.
Srpsko-američki ekonomist Branko Milanović privukao je pozornost osudom upravo korporativnih gostiju koji zapravo Forum plaćaju: “Oni će prezirati što moraju isplaćivati radnicima plaće, ali će zato zdušno financirati filharmoniju. Zabranit će sindikate, ali će organizirati radionice za transparentnost u vladama. I tako će se poslije godinu dana vratiti u Davos i možda s još više zajedničkog novca po kvadratnom metru, ali teme u konferencijskim dvoranama ili na marginama ostat će iste, i nastavit će tako sve dok... više ne budu to radili”, naveo je Milanović na svojem blogu.
Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Mnogi se sada cude uspjesima Kine, Indije i Juzne Koreje ko pura dreku, a cinjenica je da su prije samo 30 godina to bile tipicne zemlje 3. svijeta. Sve tri su pocele srafciger industrijom od koje Hrvati bjeze ko vragg od tamjana. Hrvati nemaju radne navike niti rezolutnost za takvo sto, ali su prvi u sindikalnim zahtjevima i uhljebnistvu da zive na grbaci svojih sugradjana. Bilo kakve promjene (boljitak privrede, radnih navika i zivotnog standarda) vidim mogucim tek u trecoj generaciji gradjana, drugim rijecima, dok potpuno ne izumru partizani i ustase. A do tada...tko ziv tko mrtav.