Fiskalna pravila o javnom dugu ne većem od 60 posto BDP-a i deficitu ne većem od tri posto trebala bi ostati suspendirana i tijekom cijele 2022., a za neke države članice EU, koje će se slabije oporavljati, možda čak i djelomično 2023. godine. Predložila je to Europska komisija, što znači da se nastavlja maksimalna fiskalna fleksibilnost u EU koja je uvedena 2020. nakon izbijanja pandemije. Što to znači za ulazak Hrvatske u eurozonu: ako EU do 2023., kad Hrvatska ima ambicija zadovoljiti uvjete za euro, praktički gleda kroz prste po pitanju ispunjenja tih kriterija, može li to praktički značiti da nam se otvara prečac prema uvođenju eura?
To smo pitanje postavili izvršnom potpredsjedniku Komisije Valdisu Dombrovskisu u intervjuu za Večernji list i još nekoliko europskih novina.
Odgovor je, ukratko, “ne”. Jer, iako sadrže iste brojke (60%, 3%), kriteriji iz Maastrichta, koje treba zadovoljiti za ulazak u eurozonu, formalno nisu isto što i Pakt o stabilnosti i rastu, unutar kojeg je aktivirana “opća klauzula o odstupanju” od fiskalnih pravila.
– Mastriški kriteriji zadani su temeljnim ugovorom i oni i dalje vrijede. Za države koje namjeravaju ući u eurozonu vrlo je važno da se pobrinu da ispune kriterije iz Maastrichta.
Video - Postignut dogovor: Hrvatska od Europske Unije dobiva 22 milijarde eura
Naravno, u ovom trenutku to je veliki izazov, posebno kad se uzme u obzir proračunski deficit, koji je sada veći od tri posto u manje-više svim državama članicama – odgovara Dombrovskis, koji je u Europskoj komisiji najviše rangirani dužnosnik zadužen za eurozonu.
Ne prečac, obilaznica
Znači li to da je zemljama poput Hrvatske neizmjerno teže zadovoljiti kriterije za ulazak u eurozonu, toliko da je to gotovo nemoguće? Nije riječ o prečacu, nego zapravo o obilaznici na putu prema uvođenju eura?
– Ne bih rekao da je nemoguće. Estonija, Letonija i Litva ispunile su kriterije i ušle za vrijeme krize eurozone. Da, kriza sigurno komplicira stvar, ali nije nemoguće. U kontaktu smo i pomažemo Hrvatskoj i Bugarskoj na tom putu – dodao je Dombrovskis.
Izvršni predsjednik Europske komisije očito procjenjuje da nije na njemu da toliko pojednostavnjuje stvari da ugrubo kaže da Hrvatska može ući u eurozonu prečacem, uz vrlo fleksibilno shvaćanje što znače ispunjeni uvjeti o visini deficita i javnog duga. Niti da još grublje kaže da je nemoguće zadovoljiti te uvjete u doba kad svima deficit i dug rastu zbog usmjeravanja proračunskog novca na mjere pomoći gospodarstvu u lockdownu.
Preispitivanje kriterija
Usporedba s baltičkim zemljama pomalo je varava jer dužnička kriza bila je mačji kašalj prema koronakrizi koja je globalna.
Uostalom, privremeno suspendiranje fiskalnih pravila za sve države općenito, ne ciljano za pojedine, dovoljno govori o naravi ove krize. Taj Pakt o stabilnosti i rastu možda neće ni preživjeti u sadašnjem obliku: ubrzo će se, naime, otvoriti rasprava i o samom sadržaju, odnosno pitanju jesu li kriteriji o 60 posto javnog duga i tri posto proračunskog deficita uopće dobri.
Treba li ih korigirati na, primjerice, 80-90% i 4-5%? No, kakva god budu nova fiskalna pravila u EU nakon koronakrize, sve zemlje moraju se već sada truditi, a Hrvatska kao kandidatkinja za eurozonu mora to pogotovo, da vrate ekonomiju na razinu posljednjeg tromjesečja 2019., dakle prije pandemije. Ideja je da se odstupanje od fiskalnih pravila tolerira dok se ne dostigne ta razina BDP-a, tj. taj oporavak.
– Visoko zadužene zemlje trebale bi izbjeći pogoršanje svojih fiskalnih pozicija, ali to ne znači da trebaju krenuti u oštro i prerano povlačenje mjera fiskalne podrške (gospodarstvu pogođenom lockdownom, nap.a.) – kaže Dombrovskis. Takve zemlje, a među njima je i Hrvatska, trebale bi se pobrinuti da proračunske koronapotpore gospodarstvu ne prerastu u “stalni teret” proračuna, dodao je izvršni potpredsjednik Europske komisije.
Srljate kao guske u maglu. Ekonomije koje se najbolje drže su one bez eura - Češka, Poljska, Mađarska, Danska, Švedska.