Mnoge građane muče visoke stope inflacije, a na ponovni rast na mjesečnoj razini osvrnula se za Večernji TV Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. "Rekla bih da je taj ponovljeni rast očekivan i uobičajen. Mi svake godine u razdoblju turističke sezone imamo nekakvu krivulju rasta koja se onda u rujnu i krajem godine smiruje. Nije to ništa neočekivano. Ono što je bilo, recimo, neočekivano mimo turističke sezone jesu cijene energenata. Vidjeli smo ljetos na benzinskim pumpama da su nam cijene nešto više. Cijena barela nafte kretala se prije ljeta na razini od 70 dolara po barelu, onda se u srpnju i kolovozu kretala oko 85 i, evo, sad je naglo došla i do 90. Tu možemo očekivati možda nekakve šokove, ali što se tiče turizma, uobičajeno je u Hrvatskoj", kazala je Perko.
Cijene smještaja i cijene u ugostiteljstvu, ističe, rasle su 14 posto na godišnjoj razini. "To je hrvatski generator inflacije", napomenula je te dodala kako oni generiraju i ostali rast cijena. Uz to, dodaje kako su tu i energenti koji "nisu sasvim izolirani".
"Vidjeli smo da smo plaćali veću cijenu benzina ovo ljeto, vjerojatno ćemo tako i dalje. To se prelijeva na prijevoz, s prijevoza na hranu... Jedno utječe na drugo. Ne smijemo zaboraviti da smo od polovice 2021. imali kontinuirani rast BDP-a. Taj rast BDP-a znači rast potrošnje, rast investicije", rekla je Perko. Prema tome, ustvrdila je kako je generator inflacije u Hrvatskoj bilo turizam, ali i nafta, no da će se turizam u rujnu te prema kraju godine smiriti.
Za inflaciju napominje da je globalna, a da je Vlada RH upotrijebila neke od alata koje ima na raspolaganju, primjerice limitirajući cijene energenata i hrane.
"Treba biti oprezan s obzirom na to da smo mi u tržišnoj ekonomiji. Sve u svemu, mišljenje većine ekonomista jest da su mjere uglavnom uspješne. Neki će, naravno, reći da su neuspješne, ali ja bih rekla da će se većina složiti da je Vlada djelovala u dobrom smjeru", kaže.
VEZANI ČLANCI:
S obzirom na to da je jedna od zadaća HNB-a stabilnost cijena, Perko komentira misli li da je ona u tome zakazala: "Ne bih rekla da je zakazala. Od 1. siječnja dio smo monetarne unije. Politike ECB-a prelijevaju se preko HNB-a u Hrvatsku. HNB nema nekakvih posebnih alata za održavanje stabilnosti cijena. Imamo uvezenu inflaciju, kamatne stope evidentno rastu, to je alat monetarne politike ECB-a koji se pokazuje uspješnim. Dakle, inflacija pokazuje trend usporavanja i predviđa se će do 2025. doseći tu ciljanu razinu od 2 posto. HNB radi svoj posao kako ga i treba raditi".
Rast kamatnih stopa
Perko je pojasnila i rast kamatnih stopa na kredite i na depozite. Kako kaže, gledajući lipanj ove u odnosu na lipanj prošle godine, rast kamatnih stopa na depozite je, na prvu decimalu, 0,9, rast kamatnih stopa na stambene kredite 0,8, rast kamatnih stopa na nenamjenske potrošačke kredite 0,9.
"Dakle, vidimo gotovo savršenu korelaciju rasta. Rast kamatnih stopa na depozite prati rast kamatnih stopa na kredite", ističe i dodaje kako "Hrvatska ima među najnižim kamatnim stopama na kredite u Europi".
VEZANI ČLANCI:
"Moramo biti jako zadovoljni s tom situacijom jer dužnici nisu doživjeli jaki rast kamatnih stopa, kao što su neki dužnici u nekim drugim zemljama Europe. Rast je primjetan, kamatne stope rastu, ali je postepen u Hrvatskoj, puno blaži nego u nekim drugim zemljama. Danas nam je drago da nemamo kamatne stope kao Njemačka jer imamo suprotan trend", dodala je.
Predsjednica HUB-a kaže kako rastu BDP, gospodarstvo te volumen u bankama. "To su usko povezane činjenice. Banke bolje posluju jer gospodarstvo raste. Činjenica je da su naše banke jako troškovno efikasne, dakle troškovna efikasnost banka u godinu dana se jako podignula. To su glavni generatori profitabilnosti banaka", rekla je.
Švicarski franci
Tamara Perko osvrnula se i na problem sa švicarskim francima. "Zakon o konverziji, da ga tako kolokvijalno nazovem, donesen je 2015., koji je bio jednokratan i izvanredan. Imao je retroaktivni učinak. Banke su bile obvezne na zahtjev potrošača izvršiti konverziju u smislu da dužnika u francima svedu u ravnopravan položaj s dužnikom koji je uzeo kredit s valutnom klauzulom u euru. Potrošač nije bio obvezan napraviti konverziju. Banke su morale. Svi koji su napravili konverziju, na kraju kad se podvukla crta, troška je bio oko milijardu eura", navodi.
VEZANI ČLANCI:
Govoreći o tom iznosu, dodaje, mnogi kažu kako "banke imaju novaca". Međutim, ističe kako likvidnost koje banke imaju nije novac banaka, nego novac svih štediša.
"Neto dobit banaka, cijelog bankarskog sektora u Hrvatskoj, prošle godine bila je 700 milijuna eura. Trošak konverzije milijardu. To je kao da godinu i pol radite bez dobiti. Probajte nekom poduzetniku reći da će godinu i pol raditi bez dobiti", navodi te dodaje da su banke podnijele taj trošak jer su to bile obvezne.
"Svako dodatno zadiranje u ovu tematiku znači direktnu diskriminaciju svih onih koji su uzeli kredite u eurima. Vrlo otvoreno. Netko je sveden u ravnopravan položaj, a traži se još nešto dodatno za dužnike u francima", ustvrdila je Perko.
Ne znam čime je gospođa zaslužila funkciju?