Stručnjaci su zabrinuti kako bi zbog više faktora moglo doći do novih povećanja cijena hrane u idućim mjesecima, nakon što je objavljeno kako su cijene riže trenutno su najviše u posljednjih 12 godina. Ovaj rast posljedica je zabrane izvoza riže koju je nametnula Indija, povlačenje Rusije iz inicijative za žitarice Crnog mora, ali i meteorološkog fenomena El Niña zbog kojih su vodeći proizvođači u Aziji trenutno u problemima.
- Globalna cijena riže je posebno zabrinjavajuća. Jasno je kako će se nestabilnost cijena hrane nastaviti u idućim mjesecima - mišljenja je viši direktor Azijske banke za razvoj Qingfeng Zhang. Prema pisanju CNBC-a, inflacija je posljednjih mjeseci bila umjerean u Aziji, izuzev Indije, no to bi se moglo promijeniti zbog fenomena El Niña koji se pojavio po prvi puta u sedam godina.
Naime, povećanje temperatura mora na istočnom i središnjem Pacifiku uzrokovalo je nestabilno vrijeme diljem svijeta, pa tako i u Kini. Osim toga, proizvodnju su dodatno pogoršale prijetnje od poplavi u tri kineske provincije koja inače državu opskrbljuje s jednom četvrtinom potreba za rižom.
POVEZANI ČLANCI:
Osim toga, sušni uvjeti El Niña kasnije ove godine bi mogli donijeti posljedice za usjeve riže u Aziji. Tajland, inače drugi najveći proizvodač riže u svijetu, sada već potiče svoje farmere da smanje usjeve kako bi uštedjeli na vodi. Isti problemi mogli bi utjecati i na proizvodnju palminog ulja u Malaziji i Indoneziji, kao što bi mogli i na ječam i žito u Australiji.
Ranije se ovakvo povećanje cijena hrane dogodilo između 2010. i 2012. kada se procjenjivalo da je 30-postotno međunarodno povećanje cijena hrane dovelo do povećanja cijena riže za 10 posto u Aziji, što je nekim državama smanjilo BDP za 0.6 posto. Prema procjenama ADB-a, to je značilo da je povećanje cijena u to vrijeme 64.4 milijuna Azijaca pogurnulo u siromaštvo.
- Cijene su definitivno porasle, što je pridonijelo panici zbog koje ljudi još dodatno kupuju zalihe hrane. Međutim, kada se pogleda ukupna ponuda i potražnja, azijske zemlje su u poziciji da mogu prebroditi ovaj šok na tržištu - mišljenja je ekonomistica Erica Tay.
Dodala je i kako Kina tek 1 posto ukupnih zaliha riže uvozi, i to većinom iz Vijetnama, tako da zabrana izvoza riže koju je nametnula Indija na nju zapravo nema velikog utjecaja. - Ovo je još jedna od posljedica Covida. Zemlje shvaćaju da moraju biti pripremljene na ovakve nestabilnosti. U posljednje tri godine su naučile gomilati zalihe - dodala je Tay.
>> VIDEO Oluja Hilary uzrokovala brojne poplave i štete u južnoj Kaliforniji
Gospodo draga nije krivac nikakav El Nino za poskupljenja. Postoji nesto sto se zove BRICS a njihov summit upravo traje, ono sto se tamo dogovara novinari ne smiju reci. Dozvolite mi da se osvrnem na ovu tematiku. Kina vec desetljecima ceka revans naspram zapada i taj trenutak se dogodio u travnju na prvom summitu. Trenutak proglasenja rata dolaru i euru. Trenutak koji je pokrenuo raspad zapadnog monetarnog sustava i kolaps zapadne ekonomije jer je udio svjetskog PIB-a veci u BRICS-a nego clanicama G7. Indikatori su sveprisutni oko nas. BRICS priprema osnivanje zajednicke valutne vrijednosti vezane uz zlato koji ce omoguciti trgovinu nacionalnim valutama clanicama BRICS-a i dovesti do sloma dolara i eura. Sva vrijednost imovine u tim valutama postat ce bezvrijedna. Zasto? Jer iza Kine stoji alijansa 24 zemlje. Nedavno je 8 drzava zatrazilo ulaz u skupinu BRICS: S. A., Emirati, Iran, Alzir, Egipat, Etiopija, Banglades, Argentina a slijedece zemlje su iskazale interes za clanstvom. Bahrein, Meksiko, Nigerija, Turska, Bjelorusija, Sudan, Angola, Gabon, Venezuela, Kongo, Indonezija. 24 zemlje koje ce udruziti u alijansu sa ciljem rusenja zapadnog monetarnog haraca. Ukoliko ove drzave gledate kao banana drzave naspram zapada, za vasu informaciju: One cine 60% svjetskog stanovnista, 40% svjetske proizvodnje nafte, 45% planetarnih rezervi plina i 70% svjetske proizvodnje zitarice. A PIB BRICS-a samo u danasnjem formatu 5 zemalja cini 31,5% svjetskog PIB-a naspram 30,7% PIB-a G7.