Mladi povjesničari Luka Jakopčić iz Zagreba i Mislav Matišić iz Belišća dobili su za svoj rad “Stanovništvo jugoistočne Baranje od 16. do početka 20. stoljeća” prvu nagradu na natječaju slavonske podružnice Hrvatskog instituta za povijest. Cilj je nagrade promicanje istraživanja povijesti Slavonije, Srijema i Baranje te pisanja među mladima.
Istraživači su svojim radom dokazali da se Baranja i cijela istočna Hrvatska nalaze na epohalnoj prekretnici i kako su se procesi koji traju u proteklih 400 godina u drugoj polovici 20. stoljeća drastično preokrenuli.
– S obzirom na dramatičnost demografskih promjena, i razvojni bi odgovori trebali biti isto tako nekonvencionalni, inovativni i izvan uvriježenih razvojnih faza – rekao je Jakopčić, koji vodi privatnu agenciju za savjetovanje u kulturi i ruralnom razvoju.
Dvojica autora svojim su radom pokušala revitalizirati samu Baranju kao periferni dio najveće problemske regije u Hrvatskoj, koji je godinama izložen propadanju. Svjesni da sami ne mogu puno napraviti, cilj im je bio izložiti osnovne smjernice za daljnji rad na tom planu.
Sve donedavno Luku je najviše zanimala rijeka Sava, kojoj je posvetio i svoj diplomski rad, ali Mislav ga je, vođen putevima svojih predaka, “odvukao” malo sjevernije. – Poput mnogih ljudi prije njega, i Luka se zaljubio u Baranju.
To ne treba čuditi jer taj kraj ima magnetnu privlačnost koju može zahvaliti svojoj multikulturnosti, mističnosti i očuvanoj tradiciji – istaknuo je Matišić, inače profesor geografije i povijesti. Predstojnik podružnice dr. sc. Stanko Andrić podsjetio je na glavni cilj natječaja – potaknuti mlade ljude koji se kao studenti, amaterski ili iz hobija, bave povijesnim istraživanjima da čim bolje prouče prošlost Slavonije i Baranje, koja u komparativnom smislu zaostaje za ostatkom hrvatske historiografije te kreiraju radove koji su zanimljivi i svjedoče o nekakvoj ideji ili razmišljanju.
Osvojene nagrade potaknut će Luku i Mislava da nastave svoje znanstveno istraživanje.
>> Poljski ministar nakon propalog dogovora: Francuze smo naučili jesti vilicom
kakva epohalna prekretnica? o čemu vi? tko će promijeniti kretanja koja su u slavoniji već 20 godina negativna? politika? narod? koji narod, onaj koji 20 godina živi na novcu iz zagreba, jer im se ništa ne isplati radit? politika, onaa, ona koja stvara napetosti, kako bi se održala na račun sukoba sa zagrebom? pogledajte samo vukovar, grad stradalnik, za koji se godišnje izdvaja više od 50 mil kuna čistoga. što su vukovarci s tim novcem napravili, imate li malo saznanja o tome? što su sagradili, obnovili, i kome? malo, skoro ništa, taj novac troše na svoje plaće u uhljebe dolje. a smisao te pomoći nisu njihove plaće. to si moraju zaraditi sami. baranja? bogata zemlja, treba raditi, nema druge. slavonic su sami krivi za svoju bijedu. svi su jedva čekali kad će koji kombinat propasti,kako bi jeftino uzeli traktore i ostale strojeve, ili pak zakupili nešto državne zemlje, za koju bi poticaje ubirali. a strojeve prodali. na rad u slavoniji nitko i ne pomišlja.