Tijekom drugog dana informatičke konferencije Startup live Zagreb u prostorijama VERN-a održana je panel-rasprava o odnosima medija i startupa, mladih kompanija u razvoju. Moderator rasprave, glavni urednik Netokracije Ivan Brezak Brkan, pitao je sudionike na koji su način priče o svojim projektima odlučili plasirati u medije.
Filip Smerdelj, tvorac društvene igre Drinkopoly, rekao je da su sami pristupili medijima putem klasičnih priopćenja. Međutim, kako od toga nisu imali neke koristi, priču su okrenuli u negativnu konotaciju.
- Mi smo u medije plasirali priču da smo izbacili igru koja kvari mlade ljude. Mediji su nas razapeli, ali mi smo dobili određeni medijski prostor koji smo uspjeli iskoristiti - rekao je Smerdelj.
Muka od članaka
Osnivač tvrtke Rimac automobili Mate Rimac istaknuo je kako su domaći i strani mediji potpuno različite stvari. Objasnio je kako u Hrvatskoj nemaju kupce ni prihode pa im nije u interesu biti u hrvatskim medijima, ali se ipak žele predstaviti kao dobri poslodavci.
- Smatram da su hrvatski mediji bili vrlo pozitivni prema nama. Moje je mišljenje da su željni dobrih priča - objasnio je Rimac, dodavši kako su mediji uvijek njih zvali.
Naglasio je kako su uglavnom prisutni u stranim medijima kao što su Wired, CNN, New York Times. O hrvatskim medijima ima pozitivno mišljenje, ali smatra da su često površni i senzacionalistički.
- Meni je muka kad čitam te članke s tisuću grešaka jer ljudi onda misle loše o nama - rekao je Rimac.
Bernard Ivezić, novinar Poslovnog dnevnika koji 15 godina prati tehnologiju, rekao je kako se u tom razdoblju nije dogodila velika promjena po pitanju praćenja tih tema.
- Najbolje je da identificirate medije u kojima želite biti - poručio je onima koji medijima žele predstaviti svoje projekte, dodavši kako je ključni problem što nema ljudi koji donose velike inovacije.
Novinar Mashablea Stan Schroeder smatra da startupi u svom nastupu prema medijima moraju znati kome se obraćaju jer nisu svi mediji isti. Za razliku od Ivezića, koji je rekao kako mora tražiti dobre priče, Schroederu se mnogi javljaju sa svojim projektima pa manjima ne može dati veliki prostor.
- Mislim da startupi moraju imati na umu kako pristupiti određenom mediju. Često mi dođu ljudi koji nemaju vijest i kažu "Ja imam startup". Ja onda nemam što raditi - objasnio je Schroeder. Ipak je rekao kako nije gubljenje vremena ako mu se jave mali startupi jer će ih, ako je ideja zanimljiva, ipak medijski popratiti.
Nema panegirika
Iva Biondić s VERN-a objasnila je kako studente obrazuju o hard-core biznisu te da razumiju kako razmišlja druga strana.
- Ja mislim da startupi, kada se prezentiraju medijima, moraju znati što hoće. Jer u tome što hoćeš je obično priča. Hoćeš li se prodati, hoćeš li se predstaviti... - rekla je Iva Biondić. Na njezinu tvrdnju kako ne voli priopćenja, Rimac je rekao kako je novinaru važno dati nešto što može copy-pasteati.
- Press release je samo platforma - uzvratila je Biondić, naglasivši kako je medijima važno pružiti dobru sliku.
Schroeder je objasnio kako startupi novinarima moraju slati priopćenjima iz kojih se može vidjeti priča.
- Ja volim kad su stvari jasne, jednostavne, i kad to već liči na novinarski članak. Nema panegirika - rekao je, dodavši kako priopćenja ne smiju biti duža od pola stranice.
Ivezić je rekao kako ne bi bilo dobro da se startupi orijentiraju na priopćenja jer ih većina završi u smeću. Startupima je poručio da se druže s drugim startupima i stvore mrežu kontakata.
Hamed Bangoura, osnivač poduzetničkog inkubatora Core Incubator, rekao je kako su hrvatski mediji prenijeli priču o njegovom biznisu tek kada su o tome pisali strani mediji. Istaknuo je kako na raspravu nije došao nijedan novinar HRT-a niti ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
- U Hrvatskoj postoje mediji i mediji, postoje novinari i novinari. Ako se ovo danas ne vidi u Dnevniku HRT-a, tu počinje ozbiljan problem. Ta javna ustanova to mora pratiti - rekao je Bangoura.
Naglasio je kako HRT mora educirati svoje novinare jer to ne mogu raditi smo profesorice na fakultetima, a i pitanje je hoće li studenti uopće naći posao zbog velikoj broja ljudi koji su se "uhljebili" na HRT-u.
- Problem je što imamo ekonomske analitičare s nezavršenim fakultetom i propalom cvjećarnicom - rekao je Bangoura.
Rimac je rekao kako je financiranje puno važnija stvar nego odnos s medijima, a posebno je, kao i Bangoura, istaknuo loš rad fondova za gospodarsku suradnju, od kojih njegova tvrtka nije dobila nikakvu pomoć. Govoreći o HRT-ovom praćenju startupa, Brezak Brkan je rekao kako ni o sličnim tvrtkama iz Silicijske doline nisu pisali mainstream mediji, već mediji poput Mashablea.
- Ali ti pričaš o 250 milijuna Amerikanaca. Mi smo tako malo tržište da je to smiješno. Hrvatska treba te pozitivne priče, a te pozitivne priče moramo isprovocirati svi zajedno. Moramo se izboriti da glavni mediji budu na ovim skupovima - uzvratio mu je Bangoura.
Rekao je kako bi prvi korak mogao biti formiranje delegacije koja će se obratiti glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu, koji bi, smatra, trebao imati sluha za te teme. Situaciju je usporedio s propašću hrvatske glazbe zbog nedostatka emisija poput HRT-ovog Hit depoa, koji je sam vodio.
- Tko će danas kupiti CD kada ga je obezvrijedio glavni medij? - upitao se Bangoura.
>> Imate projekt, ali ga ne znate realizirati? Oni imaju rješenje
Svaka vlada u posljednjih 20 godina pise kako ce sljedece godine biti bolje. Ova sadasnja proglasava da ce ekonomija krenuti kroz 6 mj. Obmanjuju jadnu sirotinju u hrvatskoj. Cini mi se da u to nitko vise u hrvatskoj ne vjeruje. Pisati pozitivno o cemu?