Ukrajina, površinom druga najveća europska država, nalazi se na raskrižju – krenuti lijevo na zapad prema Europskoj uniji ili desno na istok k Rusiji, a odluku će morati donijeti još u ovom mjesecu. Vlada u Kijevu našla se pred hamletovskom dilemom – biti dio Carinske unije s Rusijom na čelu ili sestrinskoj zemlji okrenuti leđa i prikloniti se triput većem i neusporedivo bogatijem tržištu Europske unije.
Situacija je u Ukrajini složena – neke političke stranke u Kijevu svojim djelovanjem zagovaraju približavanje EU, a druge su pak proruski orijentirane pa je nedavno u ukrajinskom parlamentu izbila masovna tučnjava zato što su neki zastupnici Vrhovne Rade govorili ruskim jezikom. Nisu problem samo rusofili – pristupanje Ukrajine nema dovoljno zagovornika ni u samoj Uniji. Iako je EU podržavala proeuropskog vođu Narančaste revolucije Viktora Juščenka, skandali nisu stabilizirali političko stanje u zemlji.
Ekonomija kaže – Rusija
Europski je parlament 13. siječnja 2005. donio izjavu (467 za i 19 protiv) u kojoj izražava želju za približavanjem Ukrajine EU uz mogućnost članstva. No, sporazum o asocijaciji između Ukrajine i EU – koji predviđa i formiranje zone slobodne trgovine – još je zamrznut. EU kritizira nedostatak demokracije u Ukrajini i traži puštanje na slobodu političkih zatvorenika – prije svega bivšu premijerku Juliju Timošenko. Prošloga je tjedna Europski sud za ljudska prava u Strassburgu presudio da je proces protiv Julije Timošenko bio nezakonit i politički motiviran. Sud je jednoglasno zaključio da je došlo do povrede Europske konvencije o ljudskim pravima. Podsjetimo, Timošenko od listopada 2011. izdržava sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog “zloporabe položaja i prekoračenja ovlasti” u sklapanju ugovora za kupnju ruskog plina. Ukrajinski sud presudio je da Timošenko mora državi vratiti 137 milijuna eura koliko iznosi šteta navodno nanesena Ukrajini. Mnogi u Ukrajini pak smatraju da je odluka suda bila politička kako bi se iz političkog života eliminirala glavna protivnica predsjednika Viktora Janukoviča. Sada je sličnu argumentaciju ponudio i sud u Strassburgu. EU je ovom presudom jasno poručio Ukrajini – oslobodite Juliju Timošenko odmah i provedite demokratizaciju društva pa onda možemo razgovarati o približavanju EU. Zastoj u odnosima između Kijeva i Bruxellesa koristi Rusija da bi ohrabrila Ukrajinu u njihovim razmišljanjima o pristupu Euroazijskoj carinskoj uniji s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. A i Turska sve više odustaje od EU jer shvaća da je nepoželjna, pa se okreće savezu s Rusijom. Ruski ekonomski analitičar Mihail Deljagin u intervjuu za Deutsche Welle nije isključio mogućnost da će se Ukrajina sada priključiti carinskoj uniji.
– U okviru carinske unije Ukrajina bi mogla dobiti popust na energente – kazao je Deljagin. To znači da će Ukrajina znatno manje plaćati za uvoz ruskog plina. A za Ukrajinu, koja je upućena na isporuke energenata iz Rusije, to će sljedeće zime biti pitanje života i smrti – kazao je Deljagin. On smatra da bi članstvo Ukrajine u carinskoj uniji bilo od koristi jer bi mogli zaraditi velik novac.
Kolika je ta zarada izračunao je Sergej Glazijev, ekonomski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. On je predočio koju bi korist konkretno mogla imati Ukrajina pridruži li se carinskoj uniji između Rusije, Kazahstana i Bjelorusije, a tržište ove tri zemlje ima gotovo 170 milijuna ljudi. Ukrajinci će jeftino uvoziti naftu i plin, a ukrajinskoj robi, posebno poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, bit će omogućen “neometan pristup ruskom tržištu”, ističe Glazijev.
– Ukrajina bi u savezu s Rusijom zaradila devet milijardi dolara godišnje – procjenjuje Glazijev. Osim toga, ukrajinski BDP rast će, kao rezultat pristupanja carinskoj uniji, u roku od deset godina 17 posto.
– Stoga je ovo za Ukrajinu pitanje od životnog interesa – kazao je Glazijev. Ukrajina sada sjedi na dvije stolice – pregovara i s Moskvom i s Bruxellesom. Ukrajinski premijer Mikola Azarov upozorava na prednosti veće suradnje s Rusijom. Glavni mu je argument slaba konkurentnost ukrajinske robe na europskom tržištu:
– Što mi isporučujemo zemljama carinske unije na čelu s Rusijom? Ono što ne možemo prodati na drugim tržištima, poput cijevi... – kazao je Azarov. Predsjednik Janukovič o tome se do sada nije izjasnio. Kijevski ekonomist Ihor Burakovskij nada se da će predsjednik donijeti “jedinu ispravnu odluku za Ukrajinu” – proglasiti zonu slobodne trgovine s EU, jer bi pristup carinskoj uniji u zamjenu za jeftine energente bila kratkovidna odluka.
– Time bi vlast pokazala da je nesposobna provesti ekonomske reforme, uključiti se u nova tržišta – kazao je Burakovskij.
Ukrajina je europske integracije proglasila svojim strateškim ciljem i nada se da će u ovoj godini definitivno s EU potpisati sporazum o pridruživanju. Već dogovoreni sporazum nisu ratificirali EU partneri upravo zbog slučaja Timošenko. Visoki diplomati EU pretpostavljaju da bi Sporazum o pridruživanju, uključujući i ugovor o slobodnoj trgovini na tržištu od 500 milijuna ljudi, mogao biti potpisan u studenom 2013., u sklopu summita EU i istočnih zemalja u Vilniusu. No, preduvjet za to je oslobađanje Julije Timošenko i prestanak političkih progona.
– Stupanj demokratičnosti i pravne države mjeri se prije svega u odnosu prema političkim protivnicima. Očekujem da će Ukrajina odbaciti montirane procese – kazala je njemačka ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger.
EU je Ukrajini dao ultimatum – do kraja svibnja ove godine morate se vratiti na “put demokracije” ili ništa od EU. A kada se, i ako, oslobodi Timošenko, dolazi novi uvjet EU prema Ukrajini, a to je odustajanje od svih pregovora s Rusijom. Na nedavnom summitu u Bruxellesu Ukrajini je jasno poručeno da je najvažniji uvjet za eurointegracije odustajanje od bilo kakvih integracija s Rusijom, čak i onih koje su očigledno ekonomski isplative. Europski dužnosnici postavili su Ukrajini uvjet koji ona mora ispuniti ako želi potpisati sporazum s EU, a to je da se odrekne bilo kakvih oblika integracije na postsovjetskom prostoru.
Budućnost je u Europi
Nakon dvosatnih razgovora iza zatvorenih vrata između Viktora Janukoviča i čelnika EU, ukrajinski predsjednik pojavio se na završnoj konferenciji za novinare prilično neraspoložen.
– Treba jasno dati do znanja da se ne može istodobno biti član Carinske unije s Rusijom i imati zonu sveobuhvatne slobodne trgovine s Europskom unijom. To nije moguće – otvoreno je priznao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dok je pred novinarima stajao pored Janukoviča. Ukrajinski predsjednik rekao je tada da “europski izbor Ukrajine nema alternativu”.
Indikativno je da ukrajinske vlasti čak i ne pokušavaju proturječiti Europskoj uniji. Naprotiv, Vrhovna Rada tri je tjedna bila pod blokadom oporbe, a onda je iznenada „proradila“ uoči summita, samo da bi prihvatila deklaraciju „O realizaciji eurointegracijskih težnji Ukrajine i sklapanju Sporazuma o asocijaciji između Ukrajine i Europske unije“. Taj dokument nikoga ni na što ne obvezuje, ali predstavlja važan orijentir u ukrajinskoj politici – za njega je glasalo 315 zastupnika, što je više od većine dovoljne za izmjenu Ustava. Ujedno je ukrajinskom parlamentu podnesen na razmatranje zakon o zabrani reklamiranja Carinske unije (Rusije, Bjelorusije i Kazahstana), čiji je autor jedan od ratobornijih predstavnika oporbe.
U ukrajinskoj kolektivnoj svijesti i medijima tijekom godina stvoren je mit o predivnom EU, koji i pored očigledne ekonomske isplativosti zasad ne može uzdrmati ideja Carinske unije s Rusijom. Analitičari ističu da Janukovič sada ima i druge ciljeve. On će okrenuti zemlju na onu stranu koja mu jamči pobjedu na predsjedničkim izborima 2015. godine.
EU ima 12 zahtjeva
Bilo kako bilo, Bruxelles će do kraja ovoga mjeseca uz pomoć monitoringa provjeriti kako Ukrajina ispunjava 12 zahtjeva EU, uključujući i one političke. Europska unija ima ogroman interes u Ukrajini, ne toliko ekonomski, koliko geopolitički, kako bi s ovom zemljom vezao mnoge postsovjetske zemlje u savez protiv Rusije. Do kraja ovoga mjeseca moglo bi se znati hoće li Ukrajina imati hrabrosti okrenuti leđa Putinovoj Rusiji i izabrati EU. No ukrajinski put u EU puno je dalji i mogao bi potrajati godinama, a Rusija sve nudi odmah i sad.
– Europska unija je zainteresirana za Ukrajinu. Jedini doista važan i fundamentalan uvjet je da Ukrajina ne pravi nikakve, ni najmanje korake prema istoku – komentirao je za Ruski Vjesnik Mihail Pogrebinski, direktor Kijevskog centra za politička istraživanja i konfliktologiju.
>>Ukrajinci obilježavaju 27. godišnjicu katastrofe u Černobilu
