Može li ostavka državnog tajnika za demografiju Marina Strmote na učmaloj hrvatskoj političkoj sceni na kojoj se stalno izmijenjuju ista lica navikla vlast shvaćati kao plijen i služenje političkim mentorima i šefovima, a ne građanima, pokrenuti i druge stručne i odgovorne građane ove zemlje na glasan protest protiv balkanskog obrasca vladanja zbog kojeg je ova zemlja na dnu EU? Za razliku od uređenih zemlja Europske unije, osobito u skandinavskih, u kojima je uobičajno da političari podnose ostavku zbog moralnih razloga, zbog neispunjenih obećanja u svojima resorima u Hrvatskoj su slučajevi poput ostavke Strmote iznimka koja potvrđuje pravilo da koja god stranka bila na vlasti, političke elite uz časne iznimke državne institucije shvaćaju kao svoje i leno svojih kompanjona.
U našoj zemlji ministri i ostali visoki dužnosnici ostavke podnose samo kad su na to prinuđeni zbog nepodnošljivo krupnih grijeha i propusta, a mnogim debelokošcima ni tada to ne pada na pamet. Zato u nezreloj hrvatskoj demokraciji, uz Strmotinu, pamtimo samo ostavke iz moralnih razloga ministra pravosuđa Ivice Crnića, koji je 90-ih odbio biti fikus-ministar, ne slažući se s time da suce u Vrhovni sud politika bira “ispod stola”, te ministrice zdravstva Ane Stavljenić-Rukavine koja je je otišla s dužnosti zbog afere Baxter, iako osobno nije bila odgovorna za neželjene smrti pacijenata, ali bila je svjesna da se propust dogodio u njezinu resoru.
Državni tajnik za demografiju, znajući da se kozmetičkim demografskim mjerama ne može riješiti problem države koja izumire, riječima da ne želi sudjelovati u folkloru poslao je snažnu poruku društvu i politici da u ovoj zemlji postoje ljudi koji vladanje i funkcije ne shvaćaju kao služenje uskim strančkim interesima, nego građanima i dobrobiti ove zemlje. No, oni koji ne dijele njegove vrijednosti, niti imaju znanja s kojima mogu preživjeti izvan politike, nego jedino imaju želju za vlašću, već su ga zbog ostavke pred kamerama nazvali šoumenom. Valjda ju je trebao dati u tajnosti, bez obrazloženja i u tišini se kao pokajnik vratiti na Katedru za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Iskusna profesorica ekonomske sociologije Zdenka Damjanić ne ulazeći u političke razloge ostavke Strmote za njega kao mlađeg kolegu ima samo riječi hvale. Ističe da je bio odličan student, da je skroman, dobro odgojen ‘dečko’ iz normalne obitelji, koji nije odcijepljen od stvarnog života.
– Pred kolegom Strmotom sjajna je znanstvena karijera. Izvanredno je primljen od studenata od kojih je uvijek ocjenjivan najvišim ocijenama i zna im uspješno približiti demografske teme i zainteresirati ih za njih. Riječ je apsolutno o čovjeku širokih nazora s interdisciplinarnim pristupom, koji je uvijek spreman pomoći i studentima i kolegama. Izuzetno je korektan mlad čovjek i nikako nije konfliktan tip. Krase ga u svakom pogledu sve osobine dobrog znanstvenika, člana akademske zajednice i profesora – kaže prof. Damjanić. Smatra kao sociologinja da u našem društvu postoji i uvijek je postojala spremnost mladih članova akademske zajednice i stručnjaka da se angažiraju i u političkom životu, ovisno o preferencijama. Može li nakon slučaja Strmota doći do prodora u hrvatsku politiku mladih i stručnih ljudi koji funkcije shvaćaju poptuno drukčije od postojećih političara i prije svega kao rad za opće dobro? Profesor Zdravko Petak sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji se bavi javnim politikama, globalnom i komparativnom političkom ekonomijom, ističe da je osobito u zemljama kontinentalne Europe te primjerice u Kanadi snažno zastupljeno stvaranje politika temeljem dokaza, koje se temelje na prijedlozima znanstvenika i drugih eksperata koji se bave određenim sektorskim područjem i imaju širi komparativni uvid u stvari.
‘Mi bolji, ovi lopovi’
– To kod nas neće doći odjednom i samo od sebe. Mora biti još takvih pritisaka poput Strmotina; on je napravio vrlo odvažan čin koji bi mogao biti okidač za promjene. No, hoće li, vidjet ćemo. Činjenica je da je Hrvatska razmjereno nisko u odnosu na zemlje srednjoistočne Europe koje rabe matricu stvaranja politika temeljem dokaza i u kojima se ozbiljno uzimaju u obzir mišljenja znanstvenika i stručnjaka za temeljne sektorske politike jer to bitno određuje razvojne mogućnosti države. Golo stranačko nadmetanje koje se kod nas događa i svodi na simboličke identitetske elemente nije dovoljno za izvlačenje zemlje iz krize i ozbiljnije jačanje kapaciteta države. I u tom smislu treba iščitati izjavu Strmote, koji je doktorirao demografiju, da je njemu dosta folklora. Iako je strančki angažiran, postupio je kao znanstvenik ukazujući na to da se postojeće mjere ne mogu nazvati ozbiljnom demografskom revitalizacijom zemlje. Naši demografi su, s obzirom na težinu situacije, glasniji nego neke druge struke i jasno iskazuju svoj stav. Bio bi najbolji mogući trend, no bojim se da još neće nastupiti, da sada najvažnije stranke krenu s privlačanjem stručnjaka koji mogu ponuditi alternativne politike za ključne probleme, a to jesu u ovom trenutku i demografija i zdravstvo. Demografski trendovi su zastrašujući i ako politici nije izazov da ih barem pokuša ublažiti, ako ih više ne mogu preokrenuti, ako to političarima nije jasno pitanje je s kime i čime žele upravljati sljedećih deset, dvadest ili 30 godina? Ako se prepolovi stanovništvo Hrvatske, koji je smisao svih tih politika koje razvijamo i obrazovne reforme i svega ostalog? – pita se Petak. Istraživanja rađena na Ekonomskom institutu prije nekoliko godina pokazala su da mi od stotinjak strategija imamo samo njih 15, koje imaju sve elemente da bi bile provedive, jer se kod nas strategije rade tako da se stave u ladicu.
– Nije politika verbaliziranje “mi smo bolji, ovi su lopovi, ovi su komunjare”. S tim diskursom ne možete upravljati ničim, ni razvojem, ni stanovništvom, ni poplavama, ni migracijima. U politiku morate uvesti ljude koji mogu oblikovati održive politike za zajednicu, koji imaju iskustvo u sektorskom području. Ne trebaju, naravno, svi biti takvi, ali takvi ljudi trebaju biti pozvani da naprave održive sektorske politike. No ta ideja jako se teško probija kroz naše političke elite. To bi značilo da su institucije u ovoj zemlji bitne, ali posljednji događaji i ovo što se dogodilo s Dalijom Orešković pokazuju da institucije nama nisu bitne, nego izbor nekog čovjeka koji se nama više sviđa – govori Petak. Zato i nemamo državu koja bi s jakim institucijama bila dugoročno djelotovornija. Demograf doc. dr. Stjepan Šterc sa zagrebačkog PMF-a, smatra da je Strmota svojom ostavkom zaštitio osobno dostojanstvo, ali i dostojanstvo znanstvenika koji sudjeluju u izvršnoj vlasti.
– Ne može nad svime biti apsolutni politički diktat, a pogotovo ne nad znanstvenim istraživanjima i prijedlozima ljudi koji znaju zakonitosti i probleme sektora. Kad uzmeš znanstvenika u sustav, uvažavaj činjenicu da on nešto zna, za razliku od političara koji o toj problematici nisu u životu napisli ni stranicu teksta, niti pročitali išta ozbiljnije. Zato se i događa na našoj političkoj sceni da se daju ad hoc prijedlozi, onih koji ne znaju osnovne zakonitosti o nekoj problematici, a misle da imaju pravo određivati sektorske politike – kaže Šterc.
Kod nas je, dodaje Petak, izrazito niska razina povjerenja građana u institucije, koje političke elite shvaćaju kao neku vrstu plijena i nemamo praksu podnošenja ostavki iz moralnih razloga.
– Političari vani ostavke podnose i zbog moralnih razloga, a kod nas ta razina političke odgovornosti ne postoji. Kod nas je odgovornost polaganja računa zajednici odnosno građanima izrazito niska i ljudi koji drže poluge vlasti smatraju da trebaju imati dobre odnose i služiti onome tko je na vrhu, bio to predsjednik ili netko bitan u vlasti ili stranačkom aparatu, a polaganje računa ljudima za njih je sekundarna stvar. Kod nas se ne daju ostavke ni zbog ozbiljnijih propusta gdje postoji izravna politička odgovornost, a kamoli za neizravne. Bivša ministrica zdravstva Stavljenić-Rukavina nije bila izravno odgovorna za stradanje ljudi, ali je dala ostavku zbog propusta u njezinu resoru i jedna je od rijetkih svijetlih primjera poput ovog sada Strmote, koji je kao državni tajnik u ministarstvu zaduženom za oblikovanje jedne od ključnih sektorskih politika poručio da to što se radi nema veze sa strukom i da ne želi biti odgovoran za izostajanje pozitivnih učinaka demografske politike, koju smo očekivali – ističe Petak, koji je i urednik znanstvenog časopisa Političke analize, koji je posljednji broj posvetio baš demografskim problemima Hrvatske.
Vlast i dijeljenje plijena
Strmotin čin, dodaje, mogao bi biti okidač i za druge mlade i stručne ljude koji će jasno upućivati na probleme jer stvari neće krenuti u Hrvatskoj nabolje čekajući da se nešto samo od sebe dogodi. I Večernji list je, kaže, nedavno donio popis mladih ljudi koji bi mogli u budućnosti donijeti promjene i koji imaju znanja i energije za to.
– Učmalost u Hrvatskoj zastrašujućih je razmjera. U Češkoj, koja je danas po svim parametrima dobrostojeća zemlja razvijene demokracije, s najnižom stopom nezaposlenosti u EU, ne više postranzicijska država, političke elite se mijenjaju, nema ukotvljenih struktura koje godinama vladaju i dijele plijen. A kod nas još postoji priča “država je naše leno, mi smo na vlasti i radimo što hoćemo” – zaključuje Petak. Zato su ovoj zemlji više nego ikad potrebni novi, neokaljani stručni ljudi kojima briga za opće dobre i interese ove zemlje nije samo šuplja riječ.
Uvijek je pitanje da li ostati i boriti se ili se više ne može, digne se ruke i ode. Činjenica da je to napravio baš na tiskovnoj konferenciji ukazuje na to da je ili želio tim načinom postići određeni efekt i pokrenuti stvari ili si otvoriti put u politiku i napraviti reklamu za budućnost. Možda i jedno i drugo... Bar nije dao ostavku kao npr. Krstičević pa onda ipak ostao... Inače, razumijem čovjeka, pogledajte taj kokošinjac u vrhu tog ministarstva, mogu samo zamisliti grozote kako izgledaju sastanci gdje netko iz struke pokušava nešto objasniti i obrazložiti... Inače, ovaj članak je jedan od onih smiješnih gdje novinari prozivaju politiku za ono što oni sami rade i podržavaju, te za stanje u društvu za koje su oni čak i puno odgovorniji od politike...