Ngorongoro, donedavno relativno nepoznat krater ugaslog vulkana u sjevernoj Tanzaniji, posljednjih se godina pretvara u najpoželjnije turističko odredište Afrike.
Na 260 četvornih kilometara doline okružene sa 600 metara visokim zidovima kratera u zatvorenom ekosustavu već stotinama godina živi više od 30.000 životinja, među kojima i velike afričke zvijeri poput lava, nosoroga, slona, leoparda i bivola.
Nepoznat Europljanima
Točan broj zebri ili antilopa nitko sa sigurnošću ne zna jer se tim životinjama, uz lavove i leoparde, hrane i Masai, pripadnici ratničkog plemena kojima krater služi kao lovište.
Unatoč živopisnosti, ovaj jedinstveni ekološki sustav koji slovi kao životinjama najgušće naseljeno područje na svijetu Europljanima je još prije desetak godina bio gotovo nepoznat.
- Jedan od prvih bijelaca koji su došli u Ngorongoro bio je Bernhard Grzimek, direktor hamburškoga zoološkog vrta. On je zajedno sa svojim sinom Michaelom sredinom prošloga stoljeća podigao logor u krateru iz kojega je prebrojavao i klasificirao životinje. Michael je poginuo u padu zrakoplova u samom krateru ugaslog vulkana, a rezervat je turistima ostao relativno nepoznat do danas - kaže Zagrepčanin Natko Erber, koji je zajedno s autorom ovoga teksta osamdesetih godina prošlog stoljeća obilazio rezervate istočne Afrike.
Čuvaju biosustav
Shvativši turistički potencijal kratera, tanzanijske su vlasti počele taj prirodni rezervat reklamirati. Broj turista u samo nekoliko godina vrtoglavo je narastao. Kako bi sačuvala ekološku ravnotežu Ngorongora, uprava parka više ne dopušta kampiranje u krateru, već su za turiste sagrađena tri tzv. lodgea, svojevrsna hotela s bungalovima u afričkom stilu na samom rubu kratera, odakle se tijekom dana turisti terencima spuštaju do dna ugaslog vulkana.
- Razvijamo turizam, no ne želimo ugroziti biosustav koji se razvija neovisno o ostalom dijelu Afrike. Dok nije bilo turista, rijetki su posjetitelji noćili u krateru dižući šatore, no sada su posjeti dopušteni samo tijekom dana - kažu u upravi.
