Concours Mondial de Bruxelles postavio je novi rekord: oko 300 sudaca, vinskih znalaca raznih profila iz 40 zemalja u tri je dana u Bratislavi ocijenilo 8200 vina iz 50 država, iz čitavog svijeta. Među njima je bilo devet hrvatskih, isto toliko iz Srbije, osam iz Makedonije i sedam iz Crne Gore, a iz regije je prednjačila Slovenija sa 15. Toliko je imala i Bugarska, Austrija 13, po jedan su uzorak poslale i Andora, V. Britanija, Ukrajina i Nizozemska! Za Hrvatsku su dvije zlatne medalje dobili porečki Vina laguna Festigia cabernet sauvignon '10 i Festigia Castello '11. Slovenija nije dobila medalje, Srbija jednu veliku zlatnu i jednu zlatnu, Austrija samo jedno srebro, Makedonija dva zlata. Odraz stanja u svjetskom vinarstvu je i pregled najzastupljenijih vina – iz Francuske 2489, Španjolske 1664 (i ruše lanjske rekorde), Italije 1052, Portugala 803, a 363 iz Čilea, koji se potvrdio kao lider vinskih zemalja južne polutke.
Hrvatski ocjenjivači (enolog Franjo Francem, novinari Željko Suhadolnik i Vito Andrić) za četverodnevnog druženja snažno su i uspješno lobirali za prihvaćanje imena graševina kao hrvatskog brenda umjesto, ili uz uobičajeni welsch riesling. Bilo je to jubilarno 20. izdanje Concoursa Mondiala de Bruxelles, koji je startao 1994. godine u Brugesu sa 840 uzoraka. Osnovao ga je belgijski vinski novinar Louis Havaux, prije nekoliko godina naslijedio ga je sin Baudouin, iako je senior i dalje vrlo djelatan u pozadini i član je ocjenjivačkih komisija. Nekoliko se godina Concours održavao u Bruxellesu, da bi potom 2006. ovo ugledno natjecanje krenulo po Europi, prvi puta ove godine prešlo je i nekadašnju „istočnu“ granicu. Slovaci su bili sretni (priredbu je otvorio osobno premijer) dobivši ovakvu utakmicu na domaćem terenu jer je njihovo vinogradarstvo i vinarstvo posljednjih 10-ak godina u usponu i nakon Bratislave dobit će snažan zamah u međunarodnoj afirmaciji. Na žalost, unatoč staroj slavi, mnoštvu vinarija i obilju domorodnih i međunarodnih sorata, Hrvatska ne može ni zamisliti organizaciju ovako velike i u svijetu vinskog biznisa značajne priredbe. Slovački su vinogradi na jugu zemlje u šest regija, loza se tu uzgajala još u doba Kelta, sada se barata s više od 14.000 hektara, imaju 400 vinarija, godišnje se proizvede 340.000 hl vina. Izvoz je skroman ali u dobre destinacije, puno više uvoze.
Dvije trećine su im bijele sorte – zeleni veltlinac, graševina i rizvanac, a od crnih najviše je frankovke (koju i Slovaci tako zovu) i lovrijenca. Popularni su im i križanci devin (bijeli) i dunaj(crni), pa alibernet, stvorili su ih 10-ak posljednjih godina. Desetak vinarija izgledom i tehnologijom u samome su europskom vrhu (Chateau Bela, Macik, Chateau Modra, Matyšak, Karpatska perla, Janoušek...). Najpoznatija je Mrva&Stanko u Trnavi; osnovali su je 1997. takoreći u garaži Vladimir Mrva (enolog) i Peter Stanko (marketing). Dosegla je godišnju proizvodnju od 400-450.000 boca. Odlični su im graševina i rizvanac, pa chardonnay, crna vina. Vlastitih vinograda nemaju, svo grožđe kupuju. Njihov cabernet sauvignon 2005. dobio je prvo zlato za Slovačku na Concoursu, ove su godine osvojili čak tri zlatne medalje. Uz stotine drvenih bačava, kušaone, sve izvrsnog dizajna, podigli su i hotelčić za goste i poslovne partnere. Čitava je investicija bila 4,5 milijuna eura.
Osim u ponajboljim vinima svijeta, uživalo se u slobodno vrijeme dakako i u pivi. Sljedeći Concours vraća se kući, održat će se dogodine početkom svibnja ponovno u Bruxellesu.
