Čuveni hrvatski književnik koji je u Parizu prijateljevao i surađivao s najvećim imenima nadrealizma Radovan Ivšić na simboličan se način vratio kući, u rodni Zagreb. U Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu iz Pariza je dopremljen dio njegove ostavštine koju je matičnoj hrvatskoj knjižnici poklonila Ivšićeva suputnica Annie Le Brun. Vrijedna donacija još nije potpuno pregledana, a u budućnosti će biti itekako važna za sve one koji budu htjeli proučavati djelo, ali i lik karizmatičnog i beskompromisnog hrvatskog pisca čija je djela objavljivao slavni pariški Gallimard.
Poklonjene tri mape
– Donacija se sastoji od 1062 knjige, i to hrvatskih i stranih autora s potpisima. Išlo se na to da se u Hrvatsku vrati ono što je vezano uz Hrvatsku. Među knjigama su i neki značajni Ivšićevi prijevodi, primjerice na portugalski jezik. Tu su i tri grafičke mape i jedan grafički list te šest kutija rukopisa. U donaciji su i osobne stvari, među njima i Ivšićev fotoaparat, ali i obične i videokasete. Tu su i časopisi, i to njih 282 te 76 stranih časopisa, ali i brojni izložbeni katalozi te jedna kutija s novinskim člancima, među kojima se izdvajaju oni o ratu u Hrvatskoj, koji je Ivšić očito pomno pratio. Treba spomenuti i fotografije. Ova donacija pruža sjajan uvid u Ivšićev život – veli poznata hrvatska književnica i prevoditeljica i dugogodišnja voditeljica Zbirke inozemne Croatice u NSK Željka Lovrenčić.
– Ostavština se prije nalazila u Ivšićevu pariškom stanu i nije bila sistematizirana. Stoga je pri izboru predmeta za donaciju trebalo naći osobu od povjerenja gospođe Annie Le Brun. Osoba od njezina povjerenja bio je Jurij Armanda, dobar poznavatelj Ivšićeva rada koji ima direktan uvid u njegov umjetnički opus. Donacija je uz pomoć Ministarstva kulture dopremljena iz Pariza u Zagreb – veli Željka Lovrenčić. I površno razgledavanje donacije, čiji se jedan dio već nalazi u posebno čuvanoj zbirci starih rukopisa NSK, pokazuje da su u Zagreb stigli brojni važni artefakti koji zorno pričaju priču o Ivšićevu burnom životu. Tu je tako i dokument od 23. listopada 1942. godine u kojem ustaške vlasti (i to iz samog Predsjedništva Vlade) zapljenjuju Ivšićevu poemu “Narcis” koja je tiskana u tiskari Becker u Zagrebu.
Tu su i Ivšićeva pisma roditeljima iz 1955. godine koja je pisao na pisaćem stroju, i to iz Rovinja s brojnim interesantnim detaljima iz svakodnevnog života, ali i knjige koje su mu uz osobne posvete poklanjali prijatelji kao što su Irena Vrkljan, Predrag Matvejević, Mladen Machiedo, Tonči Petrasov Marović, Zvonimir Mrkonjić...
Čestitka Tille Durieux
Posebno je zanimljiva rođendanska čestitka iz lipnja 1948. godine koju je Ivšiću kao svom “najmlađem i za sada posljednjem redatelju” poslala velika njemačka glumica Tilla Durieux koja je baš u Zagrebu našla utočište od Hitlerova progona. Ivšić je s Tillom Durieux surađivao već u Studiju mladih, zajedno sa Vladimirom Habunekom. U bogatoj biblioteci u kojoj ima i knjiga novijeg datuma, primjerice tu je i francusko izdanje zbirke poezije “U tom strašnom času” koju su uredili Ante Stamać i Ivo Sanader, ali i biografska knjiga Đure Zagorca o Jovanki Broz objavljena 1990. godine u Beogradu, posebnu pažnju izazivaju starije knjige koje se tematski bave Hrvatskom. Među njima je i oveća zbirka “Između dva rata” s novijom hrvatskom lirikom objavljena 1942. godine povodom obilježavanja prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske, ali i čuvena, također zabranjena zbirka Jure Kaštelana “Crveni konj”.
Pjesnikinja Annie Le Brun Nacionalnoj knjižnici darovala je i grafičku mapu “Tir” iz 1973. godine koju potpisuju Ivšić i poznata češko-francuska slikarica Toyen, a tu su i brojne i impozantne knjige koje je Ivšić objavljivao kod prestižnog Gallimarda. U NSK je dopremljena i knjiga “Poesia reunida”, izbor iz Ivšićeve poezije objavljen na portugalskom jeziku u Brazilu. Ivšić je bio prvi hrvatski pjesnik čija je knjiga izabranih stihova objavljena u Brazilu, a na predstavljanju knjige u São Paulu svojedobno je bila i Annie Le Brun koju je posebno toplo pozdravio tadašnji hrvatski veleposlanik u Brazilu Drago Štambuk. Na naslovnici ove brazilske knjige nalazi se i litografija čuvenog slikara Joana Miróa s kojim je Ivšić objavio mapu “Mavena”. Primjerak te mape u posjedu je Grafičke zbirke NSK još od 1968. godine, kada je Ivšić prvi put nakon napuštanja domovine došao u Zagreb i sa sobom donio tu iznimno vrijednu mapu. NSK će sada pohraniti najnoviju Ivšićevu donaciju te će je detaljno obraditi, a onda i digitalizirati.
“Ostavštine znamenitih Hrvata predstavljaju osobito vrijedan dio obogaćivanja fonda knjižnice. Uz već postojeća Ivšićeva djela koja se čuvaju u NSK u Zagrebu zainteresirana javnost dobit će uvid u život i rad ovog istaknutog umjetnika i intelektualca”, napominju u NSK.
Radovan Ivšić rođen je u Zagrebu 22. lipnja 1921., a umro je u Parizu na Božić 2009. godine. Pisao je poeziju, eseje i drame, bio je i prevoditelj, urednik i leksikograf, a od 1954. godine do smrti živio je u Parizu gdje je upoznao Andréa Bretona priključivši se nadrealističkom pokretu. U borbi protiv najvećihz totalitarnih sistema 20. stoljeća režima bio je neupitni pobjednik.
