Krležu se u javnosti obično drži jugoslavenski i ljevičarski usmjerenom književnikom i zbog toga se misli da ga hrvatsko nacionalno pitanje nije osobito zaokupljalo,“, rekao je u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču prof. dr. Vladimir Biti, predstojnik katedre za južnu slavistiku pri Institutu za slavistiku Bečkog sveučilišta u svom predavanju na temu "Krleža i hrvatsko nacionalno pitanje“.
"Nasuprot tom stereotipu, pažljivim proučavanjem Krležinog stvaralačkog opusa uviđa se kako upravo on spada u one koje je to pitanje trajno i najintenzivnije zaokupljalo“, dodao je. Istaknuo je da predavanje ima dva cilja: prvi je rekonstrukcija geneze Krležinog složenog odnosa prema nacionalnom pitanju, a drugi istraživanje kako je Krležina nemilosrdna demistifikacija različitih tipova hrvatstva završila novom mistifikacijom.
Predavač je govorio i o Krležinoj stalnoj usmjerenosti prema učeničkim figurama hrvatskih vizionara poput Juraja Križanića, Stjepana Radića, Frane Supila i Ante Starčevića, koje je kritizirao da hrvatsko nacionalno pitanje pokušavaju riješiti „padanjem iz jednog u drugo podložništvo“. Krleža je, kako je prof. Biti rekao, težio samoodređenju i odcjepljenju hrvatskog naroda, a ne političkim i ekonomskim alijansama i udruživanjima. Zagovarao je pokretanje širih narodnih slojeva i neutralizaciju, "odnarođene i razhrvačene, malograđanske inteligencije“. Idol mu je bio seljački vođa Matija Gubec.
"Krleža je smatrao da će se nacionalnim buđenjem korpusa riješiti socijalno pitanje i dosta dugo je bio nekritični zatočenik tog uvjerenja i nije se mogao izvući iz te paradigme koja se je nažalost pokazala pogubnom za prostor Srednje i Istočne Europe“, rekao je poznati slavist, dodavši:
"Svjedoci smo da iako su se na tom prostoru formirale nacionalne države i narodi su na neki način riješili svoje nacionalno pitanje, to nije ni izdaleka dovelo do rješenja socijalnih i ekonomskih problema, što u stanovitoj mjeri vrijedi i za hrvatski narod“.
Napomenuo je kako je umjetno importiran princip samoodređenja i odcjepljenja, kojim je Krleža bio fasciniran, jer su u to vrijeme na Zapadu već postojale nacionalne države, u Srednjoj i Istočnoj Europi izazvao pravu pomutnju i niz velikih problema.
Prof. Biti je istaknuo kako su kod Krležinih argumentacija pri traženju rješenja hrvatskog nacionalnog pitanja primjetne oscilacije i premještanja "s jednog na drugi pol“. Vezano uz to, iznio je i Krležinu fascinaciju Lenjinom u prvo vrijeme i njegovom boljševičkom doktrinom, koja je nacionalno pitanje stavila u prvi plan.
"Rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja koje je Krleža nudio, iz današnje se perspektive doima deplasirano i naivno“, zaključio je Biti, istaknuvši kako su "osamostaljenje hrvatske države i događaji koji su potom uslijedili, a koje je Krleža mogao samo sanjati, opovrgnuli njegove prognoze i način pristupa tom problemu“.
Predavanje je privuklo veliku pozornost bečkih i gradiščanskih Hrvata, kako zbog teme tako i zbog predavača, višestruko u Hrvatskoj i inozemstvu nagrađivanog znanstvenika, publiciste i sveučilišnog profesora dr. Vladimira Bitija, a organizator mu je bila Matica Hrvatska Beč, na čelu s Željkom Caparin.
Između ostalih, predavanju je nazočila i ministrica savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu RH u Austriji, dr. Zdenka Weber.
