Audioknjige su davno prestale biti sredstvo približavanja književnosti slijepim i slabovidnim osobama i ušle u kulturni mainstream. Štoviše, u eri podcasta i života u pokretu postale su popularnije od e-knjiga, za koje su mnogi mislili da će označiti budućnost čitanja. Istraživanja pokazuju da globalno tržište audioknjiga trenutačno vrijedi više od 5,3 milijarde dolara, a predviđa se da će 2030. godine dosegnuti 35 milijardi dolara, što znači da će tržište svake godine rasti 26,4 posto. Prema istim projekcijama, tržište klasičnih knjiga u tom će periodu rasti samo 1,9 posto.
Kad ovo pišem, možda se pitate što s ljudima koji ne govore neki od svjetskih jezika na kojima se objavljuje većina nama dostupnih audioknjiga. Osim velikih stranih servisa kao što su Amazon, Audible i Audiobooks.com, najveći katalog audioknjiga na hrvatskom ima pretplatni servis Book&Zvook, u začetku je besplatni projekt audioknjige.hr financiran iz EU fondova, a popularni su i YouTube kanali poput "Audio knjige klasici" koji slušateljima nudi audioverzije lektirnih naslova.
Nepravedno bi bilo da u toj ponudi ispod radara prođe možda i najbolja – emisija "Radio roman" koju na Trećem programu Hrvatskoga radija predano uređuje književnica i dramaturginja Nives Madunić Barišić. Osim što se redovito emitira svakoga radnog dana od 8:30 do 9 sati, kompletna arhiva njenih emisija besplatno je dostupna u HRT-ovoj online slušaonici, na servisu HRTi, te Apple i Google podcastima, što znači da se mogu slušati kao audioknjige u nastavcima.
Zahvaljujući tome, svatko od nas u svakome trenutku može besplatno poslušati neke od najvažnijih i najfriškijih dosega hrvatske književnosti – "Radio roman" do sada je obradio djela Ivane Bodrožić, Jurice Pavičića, Roberta Perišića, Maše Kolanović, Julijane Adamović, Damira Karakaša, Ivane Šojat, Kristine Gavran, Renata Baretića, Luke Bekavaca, Pavla Pavličića, Gorana Tribusona i drugih.
Baš jučer krenuli su emitirati "Rutu Tannenbaum" Miljenka Jergovića, audioroman premijerno predstavljen 2007. godine, a prije toga u cijelosti su završili čitanje "Slučaja osobne pogibelji", novog hit-romana Kristiana Novaka podijeljenog u deset radijskih epizoda.
Velika vrijednost ove emisije, osim odličnog izbora obrađenih naslova, produkcijski je kapacitet javnog servisa s kojim se privatni projekti još uvijek ne mogu mjeriti. Samo u slučaju Jergovićeva romana, u radijskoj adaptaciji sudjelovalo je otprilike dvanaest umjetnika i tehničara, a likove igraju Ana Maras, Biserka Ipša, Natalija Đorđević, Saša Anočić, Sreten Mokrović, Tomislav Martić i Žarko Savić. To nije iznimka – svaka adaptacija knjige koju sam u njihovu katalogu slušala okupljala je vrhunski kreativni tim, a svakome koga zanima, urednica nudi i kratku analizu djela, čime aktivno doprinosi književnom opismenjavanju nacije.
Malo mi je neugodno priznati da sam taj radijski dragulj otkrila tek nedavno, ali od tada mi je redovito u slušalicama – za nadoknađivanje propuštenih knjiga, ali i ponovno slušanje onih koje sam čitala i voljela. U svijetu pretplatničke ekonomije u kojem uskoro nećemo posjedovati ni stvari koje smo kupili, emisije poput ove ogromno su osvježenje i dokaz relevantnosti i potrebe za snažnim, zdravim javnim servisom koji otvara prostor za umjetničku i uredničku kreaciju dostupnu svima.
Emisiji "Radio roman" zato želim dugu i uspješnu budućnost, a svakome tko nije, da ih krene slušati što prije.
Uopće HR3 i HTV3 -- za pet. I ono drugo kvalitetno što je posijano na HR1,2 i HTV1,2(i4).