Za prodaju hrvatskih brodogradilišta pravila moraju biti jednaka kao i za poljska - odgovorila je na izravno novinarsko pitanje europska povjerenica za tržišno natjecanje Neelie Kroes. Prethodno je potvrdila da Europska komisija zaista zahtijeva da se preustroj hrvatskih brodogradilišta obavi privatizacijom, ali i da je i posljednji plan koji je za to predstavio podpredsjednik Vlade Damir Polančec još daleko od rješenja, odnosno, da u rješavanje pitanja nezakonitih državnih potpora brodogradilištima “treba uložiti još mnogo napora prije no što možemo dati zeleno svjetlo otvaranju pristupnih pregovora o poglavlju Tržišno natjecanje”.
Današnja odluka EK pokazuje, međutim, da bi višegodišnje nedjelovanje i prtljanje hrvatskih vlasti moglo završiti gašenjem škverova, osim Uljanika, koji jedini posluje s dobitkom. EK je, naime, presudio da brodogradilišta u Gdyni i Szczeczinu idu u likvidaciju, dok se brodogradilištu u Gdansku, najmanjemu i najmanje opterećenom protuzakonitim državnim potporama, pruža još jedna prilika za preustroj. Plan za taj preustroj, iako je brodogradilište već privatizirano, mora predstaviti poljska vlada.
Pravila za prodaju dvaju poljskih brodogradilišta, nakon što je čak četiri godine duga EK ova “istraga” - zapravo pružanje prilike Poljacima da sami riješe stvar - ustanovila da su primala nezakonitu državnu pomoć za dnevnu operativu, umjesto zakonitu za preustroj, jesu sljedeća: do svibnja 2009. poljske vlasti moraju prodati imovinu brodogradilišta putem “javnih, jasnih, nediskriminirajućih i bezuvjetnih” natječaja.
- Imovina se mora prodati najvišemu ponuđaču po tržišnim cijenama. Pravo kupnje imaju svi, neovisno o svrsi ulaganja, a ne smije se postavljati nikakav uvjet, npr. da jedan kupac mora kupiti svu imovinu ili da mora preuzeti sve zaposlenike. Jedini je uvjet postići najveći boljitak za vjerovnike i vratiti nezakonite državne potpore, a potom će se brodogradilišne tvrtke likvidirati - naglasila je Kroesova, dodavši da država ne može otpisati ni platiti privatne ni javne obveze brodogradilišta jer bi to bila nova nezakonita potpora.
- Tvrtke koje kupe imovinu brodogradilišta neće morati vratiti nezakonite potpore iz prošlosti, a buduća djelatnost neće im se ni na koji način ograničavati – naglasila je Kroesova, uvjerena da će se tako na prostorima dvaju brodogradilišta organizirati “nova brodogradilišna ili koja druga dohodovna djelatnost, koja bi čak mogla otvoriti veći broj radnih mjesta od dosadašnjih”.
Bezuvjetnom se prodajom, međutim, potvrdila je Kroesova, ne može
isključiti razvoj nekretnina umjesto proizvodnje, kao ni ulaganje
kakva privatnog equity fonda, koji bi samo čekao da zemljištu naraste
vrijednost – a takvi fondovi ulažu na razdoblje do 10 godina - pa da
ga potom uz dobit preproda.
- Za Hrvatsku moraju vrijediti jednaka pravila jer bi sve drugo bilo
nepošteno kako prema Poljacima, tako i prema Nijemcima, Grcima i
Španjolcima, koji su već proveli bolan preustroj i čija su
brodogradilišta sada manja, ali uspješna – ustvrdila je Kroesova.
Nepošteno je, međutim, što su te zemlje brodogradilišta preustrojila kada su već bile članice EU pa su za zbrinjavanje viška zapolenika izdašno koristile kohezijske i društvene fondove. Pomoć iz tih fondova Kroesova je sada obećala i Poljacima, ali Hrvatska na nju još nema pravo. Natuknula je ipak da bi se za to možda moglo naći novca u pretpristupnome fondu IPA-i.
